Bitka za Gospić
Obrana ličkoga grada Gospića u ljeto i jesen 1991. Grad, u poluokruženju i izložen razornom granatiranju od 29. kolovoza 1991., obranjen je zahvaljujući eliminaciji jugoslavenskih snaga u trima gradskim vojarnama i otporu tek ustrojenih hrvatskih postrojbi. Po razorenosti Gospić je odmah nakon Vukovara postao najrazrušeniji grad u Domovinskom ratu.
Tijek događaja
Lika i početak pobune
Istočna i jugoistočna Lika (općine Gračac, Korenica i Donji Lapac) s većinskim srpskim stanovništvom aktivno je sudjelovala u pobuni od svesrpskog mitinga u Srbu 25. srpnja 1990. i početka 'Balvan revolucije' 17. kolovoza 1990. Nakon referenduma o srpskoj autonomiji te su općine ušle u sastav samoproglašene SAO Krajine, kojoj se pridružilo i 14 naselja općine Gospić te 17 naselja općine Otočac. Borbe u Lici počele su 31. ožujka 1991. na Plitvicama ('Krvavi Uskrs'), gdje je poginuo prvi hrvatski branitelj Josip Jović.
Napad na grad (kolovoz–rujan 1991.)
Prve minobacačke granate pale su na Gospić u noći 28. na 29. kolovoza 1991.; grad je granatiran cijelu noć, bez izbora ciljeva. Početkom rujna vođene su žestoke borbe na istočnim rubovima grada — na Alarovu brdu, u Obradović Varoši i Jasikovcu. U tim je borbama poginuo srpski 'vojvoda' Đorđe Božović 'Giška', jedan od vođa Srpske garde, a u gradu je zarobljen i general JNA Krste Krstevski. Gospić je među prvim gradovima u Hrvatskoj gađan i kasetnim bombama.
Oslobođenje vojarni i obrana grada
Preduvjet obrane bila je eliminacija jugoslavenskih snaga u trima gradskim vojarnama; u razdoblju od 14. do 20. rujna 1991. svi objekti JNA na području grada stavljeni su pod nadzor hrvatskih snaga, a osvajanje vojarne u Perušiću dalo je temelj za puni ustroj i naoružanje postrojbi. Iako su ga neki već bili otpisali, grad je obranjen borbama od 19. do 21. rujna 1991., kada su deblokirana i sela Bilaj i Ribnik. U studenome je ustrojena Operativna grupa 'Lika' radi učinkovitijega zapovijedanja obranom.
Razaranja i gubici
Prekomjerno granatiranje obilježilo je rat u Gospiću: 6. rujna palo je preko 2.000 granata, na Sve svete oko 3.500, a 19. studenoga ponovno više od 2.000 projektila. Do sredine studenoga uništeno je preko 70% (do 29. rujna oko 75%) stambenih i gospodarskih objekata, čime je Gospić, odmah nakon Vukovara, postao najrazrušeniji grad u Domovinskom ratu. Kroz gospićku 118. brigadu prošlo je oko 5.700 branitelja ličkoga kraja, od kojih je 71 poginuo, a 294 su ranjena.
Snage
Hrvatska strana
postrojbe MUP-a i ZNG-a (58. samostalni bataljun, 25. satnija → 118. brigada)
Protivnička strana
JNA (tri vojarne u gradu) i pobunjeni Srbi 15. ličkog korpusa
Strateško značenje
Obranom Gospića zadržano je uporište koje je dijelilo pobunjeničku istočnu Liku i spriječeno presijecanje veze središnje Hrvatske s Dalmacijom preko Like. Padom gradskih vojarni JNA hrvatske su snage došle do oružja i stvorile temelj za ustroj ličkih postrojbi, među njima 118. brigade — okosnice buduće 9. gardijske brigade 'Vukovi'.
Sudjelovale jedinice
Sudionici
Zapažene radnje
Mirko Norac — Kao prvi zapovjednik gospićke 118. brigade nosio obranu Gospića
Izvori
Regionalni pregled ratnih zbivanja u Lici i obrane Gospića 1991.; dopunjeno provjerom (narod.hr, Hrvatska Wikipedija — Bitka za Gospić).
Osnutak 118. brigade 4.9.1991. (zap. Mirko Norac), obrana Gospića od 29.8.1991., ~75% razrušenosti (drugi grad nakon Vukovara), gubici brigade.
Ispravci
Uočili ste netočan podatak ili imate dopunu? .