Osobe
Zapovjednici i istaknuti pripadnici postrojbi.
Miralem Alečković
Prvi zapovjednik Specijalne jedinice policije 'Omega', koja je 2. ožujka 1991. prva intervenirala u Pakracu.
Andrija Andabak
Legendarni 'lovac na tenkove' i branitelj Nuštra i vinkovačke bojišnice. U samo osam mjeseci borbe njegova je skupina uništila 32 neprijateljska oklopna vozila. Poginuo je 7. srpnja 1992. u Bosanskoj Posavini; po njemu je nazvano priznanje HV-a za uništene neprijateljske oklope.
Zdravko Andabak
Umirovljeni brigadir, naveden kao jedan od zapovjednika 1. gardijske brigade “Tigrovi”.
Ivan Anđelić „Doktor“
Liječnik rodom iz Tovarnika koji je u obrani Vukovara istodobno obnašao liječničku i zapovjednu dužnost — od 15. rujna 1991. sa zapovjednikom Ivicom Arbanasom zapovijedao je obranom Sajmišta, najkrvavijeg sektora grada, sve do teškog ranjavanja 8. studenoga.
Jadranko Anić „Šnicla“
Dragovoljac HOS-a iz Zagreba, poznat po duhovitosti i moralu koji je unosio u postrojbu na vukovarskom Sajmištu. Ranjen i zarobljen padom bolnice, njegov se trag gubi, a posmrtni ostaci nikad nisu pronađeni.
Stjepan Antolić „Tonči“
Zagrebački HOS-ovac koji je na Sajmištu osnovao i vodio interventni vod obrane Vukovara — postrojbu u kojoj su se borili Igor Široki i francuski dragovoljac Jean-Michel Nicolier. Teško ranjen 9. studenoga 1991., evakuiran iz vukovarske bolnice i razmijenjen među teškim ranjenicima.
Marinko Antunović „Bosanac“
Dragovoljac poznat pod nadimkom 'Bosanac', vješt i s protuoklopnim i s protuzračnim oružjem, koji je unatoč ranjavanju nastavio uništavati tenkove na Trpinjskoj cesti. U vojnoj literaturi i svjedočanstvima suboraca ostao je zapamćen kao jedan od najvećih pojedinačnih boraca obrane Vukovara.
Ivica Arbanas „Lipi“
S 22 godine, prema vlastitom i dijelu javno dostupnih svjedočanstava, postao je 15. kolovoza 1991. prvi zapovjednik cjelokupne obrane Vukovara — dužnost koju je obnašao do 2. rujna, kad ju je prepustio Mili Dedakoviću; osobno je naredio rušenje jugoslavenskih zrakoplova 24. kolovoza 1991.
Mladen Armstrong „Grof“
Najstariji HOS-ovac na vukovarskom Sajmištu, predsjednik ogranka HSP-a u Velikoj Gorici koji je ostavio obitelj i politiku da brani grad. Poginuo je 28. listopada 1991. od gelera koji ga je pogodio točno ispod ruba kacige — jedine koju je od suboraca nosio.
Eduard Bakarac
Prvi zapovjednik 106. brigade Osijek, ustrojene 28. lipnja 1991. u gradu koji je već tada bio izložen napadima srpskih paravojnih postrojbi.
Miljenko Balen
Zapovjednik 138. brigade 'Goranski risovi' od travnja 1992., naslijedio Ivana Gašpara, vodio brigadu kroz operaciju Bljesak i Oluju.
Vlado Barić „Maljutka“
Hrvat iz Hrvatske Dubice, bivši operater protuoklopnih raketa 'Maljutka' u JNA, koji je u jesen 1991. kao pripadnik 'zagorskog voda' pričuvnog sastava policije u Pakračkoj Poljani sudjelovao u oslobađanju Bujavice i Lipika te svojim raketama Maljutka gađao neprijateljska uporišta u napadu na selo Lovsku.
Slavko Barić
Osnivač i prvi zapovjednik 107. brigade Valpovo od 1990., kasnije zapovjednik 132. brigade Našice (1991.–1992.) i zamjenik zapovjednika Zbornog područja Osijek. Doktor društvenih znanosti iz politologije.
Rodolfo Barrio Saavedra „Argentinac“
Argentinski časnik specijalnih postrojbi koji je nakon sudjelovanja u pobuni dijela argentinske vojske 1990. i bijega iz zemlje u studenome 1991. došao u Hrvatsku, gdje je obučavao diverzante 4. gardijske brigade na livanjskom bojištu, a od 1994. do 1997. vodio prve hrvatske komando tečajeve (TOVKO) u sklopu 1. hrvatskog gardijskog zdruga.
Ivan Basarac
Zapovjednik 3. gardijske brigade “Kune” od 27. listopada 1991. do 4. prosinca 1992. — u razdoblju obrane Vinkovaca i Nuštra, pada Vukovara i borbi za Bosansku Posavinu.
Dinko Batur
Pripadnik izvidničko-diverzantske satnije Tigrova pod Antom Gotovinom (Stari Grabovac), član jezgre bojne Alfa Glavnog stožera i njezin personalni časnik; u Oluji vodio postrojbu kroz svoj okupirani rodni kraj kod Novigrada.
Ivan Beneta
Zapovjednik 116. brigade 'Neretvanski gusari' nakon Nedjeljka Obradovića, od lipnja 1992.
Zvonimir Berc
Prvi ratni zapovjednik 122. brigade Đakovo, ustrojene 26. rujna 1991., kasnije predsjednik Udruge veterana 122. brigade HV Đakovo.
Stjepan Bertek
Jedan od zapovjednika 102. brigade Novi Zagreb tijekom njezina djelovanja na banovinskom, dubrovačkom i karlovačkom bojištu.
Stipe Bilokapić
Prvi zapovjednik 158. brigade Split, zapovjednik 1. satnije 114. brigade iz koje je 158. nastala. Poginuo 1. svibnja 1992.
Čedo Blašković
Prvi zapovjednik Bojne Matija Vlačić, ustrojene 15. rujna 1991. u Opatiji od dragovoljaca Sportske satnije Opatija.
Antun Bobetko
Prvi zapovjednik 57. samostalnog bataljuna Sisak, prve organizirane i naoružane dragovoljačke postrojbe u Hrvatskoj, ustrojenog 10. lipnja 1991.
Ladislav Bognar
Zapovjednik obrane Slatine prije ustrojavanja 136. brigade, nakon čega je postavljen za zamjenika zapovjednika i načelnika stožera nove brigade.
Andrija Boričić
Zapovjednik 122. brigade Đakovo od kraja 1991., stožeriran u Zapovjedništvu II. operativne zone OSRH u Đakovu. Potpisao 1992. povelju prijateljstva sa 101. brigadom u Beketincima.
Branko Borković „Mladi Jastreb“
Posljednji zapovjednik obrane Vukovara, zamjenik pa zapovjednik 204. brigade nakon premještaja Mile Dedakovića u listopadu 1991. Nakon pada grada tri je tjedna proveo u pritvoru pod optužbom za izdaju, koja je kasnije odbačena. Njegov odlazak iz Vukovara nekoliko dana prije pada grada ostaje predmet spora među braniteljima.
Danijel Borović
Vojni pilot koji je 4. veljače 1992. MiG-om 21 prebjegao iz Bihaća u Pulu i tako Hrvatskoj donio prvi borbeni zrakoplov. U Hrvatskome ratnom zrakoplovstvu poslije je postao zapovjednik 1. lovačke eskadrile — iste u kojoj je bio i Rudolf Perešin.
Branko Bošnjak
Prvi zapovjednik 119. istarske brigade, ustrojene 7. rujna 1991. u Puli.
Ivan Brdar
Dragovoljac HOS-a iz Livna, jedan od najhrabrijih boraca na vukovarskom Sajmištu. Poginuo je 12. listopada 1991. u naručju suborca Nikice Burića.
Božo Budimir
Prvi ratni zapovjednik 2. gardijske brigade “Gromovi”.
Mladen Bujas
Suosnivač 4. gardijske brigade, uz prvog zapovjednika Ivu Jelića.
Danko Bunić
Prvi ratni zapovjednik Specijalne jedinice policije 'Roda' Varaždin, osnovane 18. ožujka 1991.
Nikica Burić „Samoborac“
Pripadnik HOS-a rodom iz žumberačkog sela Sopote, odrastao u Samoboru, zamjenik zapovjednika 1. bojne HOS-a na vukovarskom Sajmištu. Suborci su ga zvali 'samostalna satnija' jer se u borbi znao sam odvojiti i djelovati u pozadini neprijatelja. Vodio je improvizirane interventne skupine na najugroženije dijelove crte i preživio 18. studenoga 1991. povukavši se posljednji u koloni proboja iz Vukovara.
Eduard Butjer
Hrvatski časnik i zapovjednik 1. gardijske brigade 'Tigrovi' u jednom razdoblju rata.
Mate Ćapin „Bunker“
Strani dragovoljac hrvatskih korijena, rođen u Švedskoj, protuoklopni specijalist i izviđač-diverzant. Od izvidničko-diverzantske satnije Glavnog stožera i borbi za Mostar 1992. došao je do Bojne Zrinski i 1. hrvatskoga gardijskog zdruga.
Dejan Car
Zamjenik zapovjednika i načelnik stožera 155. brigade Crikvenica, uz zapovjednika Ivana Manestara.
Ante Čatlak
Časnik ratne mornarice, prvi zapovjednik 114. brigade 'Škorpioni' (lipanj 1991. – kolovoz 1992.), prve pričuvne brigade u Republici Hrvatskoj. Preminuo oko 2010.
Mile Čatlak
Časnik JRM koji je prije dezertiranja djelovao kao obavještajac za hrvatsku stranu, a potom u Hrvatskoj ratnoj mornarici osnovao prvi odred pomorskih diverzanata. Sin Ante Čatlaka, prvog zapovjednika 114. brigade 'Škorpioni'.
Marijan Celjak
Zamjenik zapovjednika 57. samostalnog bataljuna Sisak, poginuo 16. rujna 1991. kao vođa pregovaračkog tima o mirnoj predaji vojno-raketne baze na Šašnoj Gredi. Po njemu je postrojba nazvana '57. brigada Marijan Celjak'.
Josip Černi
Zapovjednik 136. brigade Slatina, imenovan 28. listopada 1991. dolaskom s istočnoslavonskog bojišta, dok je dotadašnji zapovjednik obrane Slatine Ladislav Bognar postavljen za njegova zamjenika.
Mirko Crnčević
Prvi zapovjednik Mješovitog odreda mornaričkog pješaštva 'Zvir', ustrojenog 6. listopada 1991. na otoku Hvaru.
Miljenko Crnjac
Prvi ratni zapovjednik 123. brigade HV Požega, dragovoljac od 1990. Kasnije general pukovnik, zapovjednik Zbornog područja Karlovac u operaciji Oluja te zapovjednik Zbornog područja Pazin.
Thomas Crowley „Irac“
Irski dragovoljac HOS-a, organizator legendarne 43-dnevne obrane Škabrnje 1993. (IX. bojna HOS-a), koji je selo minirao osmišljenim sustavom mina i vodio diverzije prema Gornjem Zemuniku. Poginuo je 10. lipnja 1995. na vlastitoj protupješačkoj mini kraj Škabrnje.
Marko Čulina
Organizator i ratni zapovjednik 112. brigade Zadar, nazivan 'ocem svih zadarskih postrojbi'. Suautor monografije o brigadi.
Zoran Cvrk
Ratni zapovjednik Specijalne jedinice policije 'Alfa' Policijske uprave zagrebačke.
Šimo Đamić
Zapovjednik Specijalne jedinice policije Brodsko-posavske 'Šap' ('Šimini anđeli pakla'), specijaliziran za minsko-eksplozivna sredstva i protudiverzantsku zaštitu. Preminuo je 10. studenoga 2010., a Slavonski Brod posmrtno ga je odlikovao priznanjem 'Zlatna čaplja'.
Đuro Dečak
Prvi zapovjednik 127. brigade Virovitica, prethodno zapovjednik 50. samostalnog bataljuna ZNG-a iz kojeg je brigada nastala. Vodio brigadu kroz operacije Otkos-10 i Papuk '91.
Mile Dedaković „Jastreb“
Prvi zapovjednik 204. brigade i obrane Vukovara (rujan – početak listopada 1991.), umirovljeni potpukovnik JNA koji je ljeti 1991. prešao u Zbor narodne garde. Nakon pada grada uhićen je i optužen za suradnju s JNA, no Vrhovni sud RH sve je optužbe odbacio kao neutemeljene.
Velimir Đerek „Sokol“
Dragovoljac iz Imotskog i jedan od zapovjednika na vukovarskom Sajmištu, oko kojeg su se okupili brojni Imoćani ('Imotski sokolovi'). Poginuo je 12. listopada 1991. na Sajmištu.
Drago Dika
Zapovjednik 154. istarske brigade Pazin, koja je od travnja 1992. djelovala na ličkom bojištu i u Oluji oslobodila Krbavsko polje i Udbinu.
Joko Đipalo
Prvi zapovjednik 128. brigade 'Sveti Vid' Rijeka, ustrojene 22. listopada 1991. iz Teritorijalne brigade Rijeka. Vodio brigadu od blokade riječkih vojarni do sudjelovanja u operaciji Oluja.
Stjepan Domjanić
Zamjenik zapovjednika 2. gardijske brigade “Gromovi” u operaciji Oluja; osobno je koordinirao i vodio djelovanja na napadnom pravcu brigade.
Ratko Dragović-Klek
Jedan od zapovjednika 156. brigade Makarska-Vrgorac, uz prvog zapovjednika Antu Urlića.
Franjo Družak
Jedan od ratnih zapovjednika Specijalne jedinice policije 'Grom' Policijske uprave karlovačke, odlikovan državnim priznanjima.
Antun Dugan „Samuraj“
Vukovarac rodom sa Sajmišta, kovač i lovac koji je s vlastitom postrojbom 'Šumari' branio Sajmište, izradio grb 204. Vukovarske brigade i izašao u proboj; roditelji su mu ubijeni u okupiranom gradu, a poslije rata gradio je vukovarski Memorijalni centar Domovinskog rata.
Ivan Dujmović „Srbin“
Hrvat iz Kukujevaca u Srijemu, odbijen u hrvatsku policiju 'jer je rođen u Srbiji', koji je otišao braniti Vukovar u sastavu 4. opatovačke bojne; teško ranjen i evakuiran konvojem Liječnika bez granica.
Vladimir Faber
Prvi ratni zapovjednik Specijalne jedinice policije 'Alfa', kasnije pomoćnik ministra i glavni ravnatelj policije Republike Hrvatske.
Franc Ferenčak
Jedan od zapovjednika 102. brigade Novi Zagreb, ustrojene 11. lipnja 1991., koja je sudjelovala u operaciji Vihor i obrani Banovine.
Mario Filipi
Ratni fotoreporter i snimatelj slavonskih bojišta 1991. koji je za Glas Slavonije i druge medije zabilježio egzodus iz istočne Slavonije, obranu Osijeka, Vukovar i Nuštar. U proboju prema Vukovaru 13. listopada 1991. tenkovska mu je granata odnijela lijevu ruku i desnu nogu; poslije rata autor je fotomonografije 'Na istočnom pragu domovine'.
Miljenko Filipović
General bojnik, bivši pripadnik Legije stranaca i jedan od prvih zapovjednika hrvatskih specijalnih postrojbi. Zapovijedao je Bojnom Zrinski, a od 1994. 1. hrvatskim gardijskim zdrugom — najelitnijom postrojbom HV-a u završnici rata.
Mladen Fuzul
Jedan od ratnih zapovjednika 112. brigade Zadar, uz Marka Čulinu.
Ivan Gašpar
Prvi zapovjednik 138. brigade 'Goranski risovi' Delnice, od njezina ustrojavanja 28. listopada 1991.
Steve Gaunt
Britanski dragovoljac koji se pridružio Samostalnoj satniji Vinkovci u sastavu 109. brigade HV-a. Teško je ranjen 6. lipnja 1992. kod Trbušanaca, izgubio nogu, no nakon oporavka vratio se i ostao živjeti u Vinkovcima do danas.
Elizabeta Geušić „Beti“
Devetnaestogodišnja Vukovarka, bolničarka i braniteljica koja je od Štaba teritorijalne obrane i Opatovca do pada grada dijelila sudbinu obrane Vukovara; zarobljena u Borovu naselju, preživjela zarobljeništvo, dok joj je gotovo cijela obitelj stradala.
Panajoti Gilve „Toti“
Načelnik stožera, a potom drugi i posljednji ratni zapovjednik Mješovitog odreda mornaričkog pješaštva 'Zvir' na Hvaru.
Božidar Glodić
Pripadnik 1. gardijske brigade 'Tigrovi' poginuo u jesen 1991. na novogradiškom bojištu; izvlačenje njegova tijela, koje je vodio Ante Gotovina, ovjekovječeno je na jednoj od ikonskih fotografija Domovinskog rata.
Ante Gotovina
Veteran francuske Legije stranaca koji je 1991. u Tigrovima predvodio dragovoljački vod, a kao general kasnije zapovijedao Zbornim područjem Split i Južnim bojištem u operaciji Oluja. Nakon rata Haški je sud protiv njega podigao optužnicu za ratne zločine; u prvostupanjskoj je presudi osuđen, da bi ga žalbeno vijeće 2012. pravomoćno oslobodilo svih optužbi.
Jure Granić „Juka“
Jedan od dvadesetpetorice osnivača Bojne Zrinski i ratni zapovjednik Specijalne policije Livno. Zapovijedao je obranom sektora Rujani, gdje je 23. travnja 1992. odbijen napad Kninskoga korpusa ('čudo u Rujanima'), a potom sudjelovao u nizu oslobodilačkih operacija u zaleđu i zapadnoj Bosni.
Božidar Gregić „Boki“
Dvadesetogodišnji dragovoljac iz Gorjana kod Đakova koji je krajem rujna 1991. ušao u opkoljeni Vukovar i branio punkt Đergajski odvojak na Buđaku. Teško ranjen 16. listopada (23 gelera), evakuiran konvojem Liječnika bez granica koji je 24 sata lutao neprijateljskim teritorijem.
Vlado Gruić
Vrhunski savate boksač i dragovoljac iz Sesvetskoga Kraljevca. Ratni put vodio ga je od vinkovačkoga bojišta 1991., preko Rame 1993.–1994., do operacije Oluja 1995., u kojoj je kao načelnik operative 144. sesvetske brigade vodio skupinu preko Dinare prema Vrlici i Kninu.
Miodrag Hećimović
Zapovjednik 128. brigade 'Sveti Vid' Rijeka, uz osnivača Joku Đipala, do kraja njezina ratnog puta pred Božić 1995.
Alfred Hill
Prvi zapovjednik satnije Vojne policije u obrani Vukovara, u sastavu 204. brigade. Poginuo je 16. listopada 1991. na Sajmištu — istoga dana kad i Blago Zadro. Po njemu je nazvano Nastavno središte za obuku vojne policije Oružanih snaga RH.
Božidar Horvat „Jelen“
Prvi i jedini ratni zapovjednik Udarne diverzantske postrojbe 'Jelen', osnovane 1. svibnja 1992. odlukom Vinka Štefaneka.
Zvonko Horvatić
Policijski inspektor iz Čakovca koji je s kolegama iz Varaždinske policijske uprave otišao u Vukovar i zapovijedao skupinom policajaca na Sajmištu — najžešćem pješačkom sektoru obrane; ranjen, zarobljen i 185 dana proveo u srbijanskim logorima.
Mirko Horvatin
Legenda Antiterorističke jedinice Lučko i zapovjednik obrane Lovinca 1991.; kasnije ratni zapovjednik zagorske specijalne policije „Barun”.
Milivoj Hucaljuk
Pilot i modelar iz Aerokluba Slavonski Brod koji je od srpnja 1991. samoinicijativno prenamijenio zrakoplovne modele u besposadne izvidničke letjelice, a 1993. postao prvi zapovjednik 280. voda bespilotnih letjelica Glavnog stožera HV — jedne od rijetkih postrojbi u svijetu koja je u ratu operativno koristila vlastite, samostalno razvijene bespilotne sustave.
Nikola Huđin
Prvi zapovjednik 130. brigade Osijek (Gorjani), zapovijedao od osnutka 25. listopada 1991. do 15. prosinca iste godine, u razdoblju zaustavljanja agresije na jug Osijeka.
Stjepan Ivanić „Štef / Ledeni“
Ratni zapovjednik 105. bjelovarske brigade od njezina osnutka 23. lipnja 1991. do kraja njezinih bojnih djelovanja u istočnoj i zapadnoj Slavoniji, umirovljeni časnik JNA koji se odmah po osnutku ZNG-a priključio obrani Hrvatske. Preminuo je 2. siječnja 2023.
Marijan Ivić
Prvi zapovjednik Specijalne jedinice policije 'Orao' Osijek, osnovane 3. ožujka 1991.
Marino Jakominić
Zapovjednik Specijalne jedinice policije 'Ajkula' iz Rijeke. Poginuo je 29. kolovoza 1992. u zasjedi kod Rizvanuše na Velebitu, tijekom akcije Poskok 1.
Ivo Jelić
Prvi ratni zapovjednik i suosnivač 4. gardijske brigade (1991.–1992.).
Slavko Jereb
Zapovjednik Specijalne jedinice policije 'Bak' Policijske uprave pulske tijekom Domovinskog rata.
Miroslav Josić „Miki“
Nogometaš NK Borovo pred prijelaz u prvu ligu koji je umjesto toga otišao na prvu crtu obrane rodnog Borova naselja; u obrani Pejtona izgubio oca i ujaka, a padom grada zarobljen i devet mjeseci proveo u srbijanskim logorima.
Josip Jović
Prva žrtva Domovinskog rata. Pripadnik Jedinice za posebne namjene Rakitje, predteče 1. gardijske brigade “Tigrovi”, poginuo u akciji “Plitvice” 31. ožujka 1991.
Oto Jungwirth
Načelnik stožera 145. brigade Zagreb (Dubrava) u prvom zapovjedništvu brigade, uz zapovjednika Josipa Strenju.
Petar Kačić „Bojler“
Jedan od zapovjednika obrane vukovarskog Sajmišta, najizloženije bojišnice u gradu. Poginuo je 2. listopada 1991., prema suborcima nakon što je uništio 22 neprijateljska tenka. Spominju ga u svojim svjedočanstvima braniteljice Mira Vrdoljak i Vasilija 'Vaska' Tucker.
Vlado Kalauz
Jedan od ratnih zapovjednika Specijalne jedinice policije 'BATT' Split.
Ivan Kapular
Jedini ratni zapovjednik 5. gardijske brigade “Sokolovi” — vodio je brigadu od ustrojavanja 1992. kroz sve njezine operacije do poslijeratne reorganizacije.
Mladen Karlić
Liječnik, šef hitne službe medicinskog centra Vinkovci, koji je sa svojim ekipama 2. svibnja 1991. pokušao pomoći ranjenim policajcima u Borovu Selu — no pobunjenici su mu čitav sat branili pristup ranjenicima, što je vjerojatno pridonijelo smrti dijela od dvanaest poginulih.
Pero Katalinić
Prvi zapovjednik 108. brigade ZNG RH Slavonski Brod, ustrojene 28. lipnja 1991. u Podcrkavlju.
Darko Kereša
Zapovjednik 15. protuoklopne topničko-raketne brigade Križevci tijekom ratnih operacija 1993.–1995. (Bljesak, Oluja), naslijedio Željka Topolovca.
Marko Kesić
Jedan od ratnih zapovjednika Specijalne jedinice policije 'Grom' Policijske uprave karlovačke, ustrojene 1. ožujka 1991.
Zdravko Klanac
Zapovjednik Trogirske bojne 114. brigade, potom zapovjednik cijele brigade od kolovoza 1992. do ožujka 1993. Vodio obranu doline Neretve u travnju 1992.
Rigert Kocijan „Riki“
Riječanin, jedan od prvih hrvatskih redarstvenika i pripadnik Antiterorističke jedinice Lučko od njezina ustroja 1990. Sudjelovao je u nizu prvih akcija rata — Plitvicama, Pakracu i pokušaju proboja prema Vukovaru — te u operaciji Oluja 1995.
Ivan Komšić
Pripadnik jedinice posebne namjene Policijske uprave vukovarsko-srijemske, jedan od dvojice policajaca zarobljenih u autobusu tijekom napada u Borovu Selu 2. svibnja 1991., kojega su pobunjenici triput odveli na strijeljanje prije nego što je pošteđen.
Ivan Korade
Prvi i jedini ratni zapovjednik 7. gardijske brigade “Pume” (1992.–1996.); pod njegovim zapovijedanjem brigada je 5. kolovoza 1995. ovladala Kninom.
Franjo Koržinek
Jedan od zapovjednika 106. brigade Osijek tijekom njezina ratnog puta u obrani grada i Bosanske Posavine.
Zvonko Kožnjak „Paja“
Jedan od osnivača tajne dragovoljačke bojne u virovitičkom kraju već od kolovoza 1990. Kao zapovjednik satnije, a poslije i bojne 127. brigade Virovitica, proveo je cijeli rat na bilogorsko-zapadnoslavonskom bojištu — od opkoljavanja vojarne u Virovitici, preko oslobađanja Jasenaša, do operacija Otkos-10 i Papuk '91.
Darko Kralj
Branitelj kojem je nakon teškog ranjavanja 1991. na daljskom bojištu amputirana lijeva noga, a koji je poslije postao paralimpijski prvak u bacanju kugle — na Igrama u Pekingu 2008. osvojio je zlato i postavio svjetski rekord.
Blaž Kraljević
Zapovjednik Hrvatskih obrambenih snaga u Hercegovini. Poginuo 9. kolovoza 1992. u zasjedi kod Kruševa, nakon što je odbio potčiniti HOS zapovjedništvu HVO-a.
Vlatko Kraljević
Dragovoljac iz Iloka i minerski specijalist koji je utvrdio prvu crtu obrane od punkta Slon do sportskog aerodroma u Borovu naselju protuoklopnim antenskim minama. Nestao je bez traga tražeći zaklon od vlastite mine tijekom tenkovskog napada.
Ivica Krnjak
Pokretač i zapovjednik Samostalne uskočke satnije, osnovane u jesen 1991. u Osijeku, poznate po prerušenoj akciji na Batinskom mostu.
Marko Krstanović
Zamjenik zapovjednika i načelnik stožera 127. brigade Virovitica, uz zapovjednika Đuru Dečaka.
Damir Krstičević
Zapovjednik 113. brigade Šibenik (od prosinca 1992.), a potom 4. gardijske brigade 'Pauci' od 1993. do 1996. — kroz Zimu '94, Ljeto '95, Oluju i Južni potez; kasnije potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH (2016.–2020.).
Mladen Kruljac
Posljednji ratni zapovjednik 3. gardijske brigade “Kune” (od 13. srpnja 1994. do kraja rata); pod njegovim zapovijedanjem brigada je pripremljena za oslobodilačke operacije 1995. Kasnije zapovjednik Hrvatske kopnene vojske.
Gordan Lederer
Ratni snimatelj Hrvatske televizije, jedan od prvih novinara poginulih u Domovinskom ratu. Pogođen je snajperom 10. kolovoza 1991. na brdu Čukur iznad Hrvatske Kostajnice; njegovi su kadrovi posmrtno uklopljeni u film 'Banijska ratna praskozorja'.
Vladimir Lelas
Zapovjednik kratkotrajne 164. brigade Starigrad, ustrojene 15. veljače 1992. iz snaga 112. brigade.
Tomislav Lesić
Dragovoljac HOS-a iz Zagreba, ranjen u nogu i ruku braneći vukovarsko Sajmište. Ostavljen u vukovarskoj bolnici, odveden je i ubijen na Ovčari — prva identificirana žrtva masovne grobnice.
Sveto Letica „Barba“
Prvi zapovjednik Hrvatske ratne mornarice, umirovljeni admiral bivše JRM kojem je 1988. zbog javnog protivljenja srpskom nacionalizmu u vojnom vrhu oduzeta mirovina. Predsjednik Tuđman postavio ga je 12. rujna 1991. na čelo novoosnovane mornarice, koju je u dva mjeseca preobrazio u respektabilnog protivnika brojčano i tehnički nadmoćnije JRM.
Ivan Leutar „Iva“
Županjac i dragovoljac koji je od 1991. branio Trpinjsku cestu u Vukovaru — poprište poznato kao 'Groblje tenkova'. Kao zapovjednik jednoga od tamošnjih obrambenih položaja, s malobrojnom skupinom protuoklopnih boraca poznatom pod imenima 'Žuti mravi' i 'Pustinjski štakori' uništavao je tenkove JNA iz neposredne blizine.
Ante Ljubičić
Prvi zapovjednik 113. brigade Šibenik, ustrojene 19. lipnja 1991. od jezgre Teritorijalne obrane i dragovoljaca organiziranih preko Policijske uprave šibenske.
Josip Lucić
Hrvatski general i dugogodišnji zapovjednik 1. gardijske brigade 'Tigrovi'. Jedan od najvažnijih zapovjednika brigade tijekom rata. Kasnije je bio načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH.
Tomislav Lučić „Tomi“
Zagrebački dragovoljac koji je 1991. kao HOS-ovac na vinkovačkoj crti kod Male Bosne dočekao kolonu preživjelih iz vukovarskog proboja koju je vodio Branko Borković. Poslije pripadnik 124. vukovarske brigade te od 1993. Satnije taktičkih snajpera Glavnog stožera HV-a, s kojom je prošao završne operacije 1995.
Josip Mahović
Jedan od zapovjednika 151. 'Samoborske brigade', uz Adolfa Paara.
Ante Maksan „Žoni“
Preuzeo zapovjedništvo nad Bojnom Matija Vlačić u ranom 1993., do njezina ukidanja i ulaska u sastav 1. hrvatskog gardijskog zdruga 1994.
Zdravko Mamić
Pripadnik Interventne jedinice za posebne namjene Policijske uprave vukovarsko-srijemske, jedan od sudionika i preživjelih svjedoka napada u Borovu Selu 2. svibnja 1991. — jednoga od prvih velikih krvoprolića Domovinskog rata.
Marko Mandić „Gipser“
Medicinski tehničar u sobi za gips vukovarske Opće bolnice, koji je pod granatiranjem spašavao ranjene branitelje. Odveden je iz bolnice 19. studenoga 1991. na 'kratki informativni razgovor' i od tada se vodi kao nestao.
Ivan Manestar
Zapovjednik 155. brigade Crikvenica, ustrojene 16. prosinca 1991. od vojnih obveznika Crikvenice, Opatije, Senja i Raba, koja je djelovala na ličkom bojištu.
Marijan Mareković
Hrvatski general i zapovjednik 1. gardijske brigade 'Tigrovi'. Bio je zamjenik Josipa Lucića u početnim fazama rata, a kasnije je preuzeo zapovjedništvo brigade.
Hamdija Mašinović
Ratni zapovjednik Specijalne jedinice policije 'Omega' od 1. rujna 1991. do 2000. godine.
Siniša Mataja „Rambo“
Jedan od najhrabrijih boraca HOS-a na vukovarskom Sajmištu, gotovo neslužbeni zamjenik zapovjednika Zvone Ćurkovića. Preživio je rat; preminuo je iznenada 2020.
Predrag Matanović
Zapovjednik iz 2. pješačke bojne “Banijska oluja” 2. gardijske brigade “Gromovi”. Poginuo 4. kolovoza 1995., prvog dana operacije Oluja, na ulazu u Petrinju. Po njemu je nazvana petrinjska vojarna u kojoj je brigada imala poslijeratno sjedište.
Josip Matić
Drugi zapovjednik 109. brigade Vinkovci, preuzeo dužnost od Ivana Petrinovića nakon dovršetka ustrojavanja brigade u svibnju 1991.
Andrija Matijaš „Pauk“
Legendarni tenkist 4. gardijske brigade i njezin simbol — brigada po njegovu nadimku nosi ime “Pauci”. Poginuo 9. listopada 1995. u operaciji Južni potez, na ulazu u Mrkonjić Grad.
Matija Mičić „Micko“
Pripadnik posebne jedinice policije PU Vinkovci koji je preživio zasjedu u Borovu Selu 2. svibnja 1991., u kojoj je od oko devedeset policajaca poginulo dvanaestero, a ranjeno dvadesetero i jedan.
Goran Mihalić
Ratni zapovjednik Specijalne jedinice policije 'Roda' Varaždin tijekom akcije proboja prema Vukovaru na Karadžićevu.
Vlastelinko Mihaljčuk
Jedan od prvih pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko (od 5.8.1990.), komandir odjeljenja i snajperist koji je sudjelovao u gotovo svim ranim akcijama jedinice — Petrinji, tajnoj dopremi oružja iz Budimpešte, Pakracu, Plitvicama, Glini (gdje je ranjen) i zarobljavanju aviona Antuna Kikaša — te je svjedok koji je razriješio okolnosti pogibije Josipa Jovića na Plitvicama.
Petar Mihovilović
Drugi ratni zapovjednik Divizijuna pomorskih i kopnenih diverzanata, od kolovoza 1992. do 1996.
Živko Mijić
Zapovjednik 130. brigade Osijek od 15. prosinca 1991. do gašenja brigade 30. rujna 1994.
Josip Mikšić
Prvi zapovjednik 121. brigade Nova Gradiška, imenovan pri ustrojavanju zapovjedništva brigade 27. rujna 1991. odlukom ministra obrane Gojka Šuška, u vrijeme najžešćih neprijateljskih napada na grad.
Jozo Milićević
Hrvatski general i zapovjednik 1. gardijske brigade 'Tigrovi' u kasnijem razdoblju rata.
Ivan Mužina
Jedan od zapovjednika 154. istarske brigade Pazin, uz Dragu Diku i druge.
Marijan Mužinić
Zapovjednik 119. istarske brigade od 17. studenoga 1991. do 30. kolovoza 1992., a potom i načelnik stožera 8. lakojurišne brigade Vojne policije 'Orlovi'.
Jean-Michel Nicolier
Francuski dragovoljac HOS-a, jedan od prve skupine koja je 26. rujna 1991. otišla braniti vukovarsko Sajmište. Ranjen i ostavljen u bolnici, odveden je 20. studenoga 1991. na Ovčaru i ubijen; njegovi posmrtni ostaci pronađeni su tek 2025., 34 godine poslije.
Aljoša Nikolić
Osnivač i zapovjednik dubrovačkog Odreda naoružanih brodova, ronilac i izumitelj prvog hrvatskog aparata za tehničko ronjenje na velikim dubinama. Odred je pod njegovim zapovjedništvom probijao pomorsku blokadu Dubrovnika sve do njegova raspuštanja krajem 1992.
Stipe Nimac
Prvi hrvatski redarstvenik (5.8.1990.), pripadnik posebne policije Tuškanac, potom Tigrova od osnutka 1. gardijske brigade — zapovjednik voda, pa satnije na novogradiškom bojištu; od 1994. zamjenik zapovjednika 1. (oklopno-mehanizirane) bojne 1. hrvatskog gardijskog zdruga, sudionik gotovo svih velikih oslobodilačkih operacija od Cincara do Južnog poteza.
Mirko Norac
Prvi zapovjednik 9. gardijske brigade “Vukovi” — vodio je brigadu kroz Maslenicu, Medački džep i obranu ličkog bojišta. Pravomoćno osuđen za zločine počinjene u operaciji Medački džep po zapovjednoj odgovornosti.
Nedjeljko Obradović
Prvi zapovjednik 116. brigade 'Neretvanski gusari' Metković, imenovan pri njezinu ustrojavanju 17. studenoga 1991., na dužnosti do lipnja 1992.
Tomislav Orešković
Rodom iz Borova naselja i pripadnik 'Žutih mrava' — jedne od samoorganiziranih skupina branitelja Trpinjske ceste; teško ranjen u obrani Vukovara i zarobljen padom grada.
Adolf Paar
Zapovjednik 151. 'Samoborske brigade', ustrojene 18. rujna 1991. na području Samobora i Svete Nedelje.
Mate Pađen
Ratni zapovjednik 143. ogulinske brigade, pod čijim je vodstvom postrojba u operaciji Oluja bila glavna udarna snaga na pravcu Zbornog područja Karlovac, s uspješno izvršenom zadaćom oslobađanja Plaškog i vojnog poligona Slunj u dva dana.
Ljubomir Mirko Palošek
Jedan od sedmorice ratnih zapovjednika 141. brigade Split/Zadar, tijekom njezina djelovanja na drniškoj bojišnici i u zadarskom zaleđu.
Ante Paradžik
Prvi načelnik Ratnog stožera Hrvatskih obrambenih snaga i dopredsjednik Hrvatske stranke prava. Poginuo 21. rujna 1991. na policijskoj kontrolnoj točki u Sesvetama.
Dobroslav Paraga
Predsjednik Hrvatske stranke prava te suosnivač i vrhovni zapovjednik Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), jedne od prvih i najkontroverznijih dragovoljačkih formacija u obrani Hrvatske.
Rudolf Perešin
Pilot koji je 25. listopada 1991. MiG-om 21 prebjegao iz JNA i sletio u Klagenfurt — prvi časnik jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva koji je dezertirao. Poginuo je 2. svibnja 1995. u operaciji Bljesak kao zapovjednik 1. lovačke eskadrile Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva.
Miroslav Peris
Pilot MiG-a 21 nazvanog 'Osvetnik Vukovara', poginuo 14. rujna 1993. tijekom operacije Medački džep, pogođen protuzračnom vatrom nakon uspješno izvršenog napada na položaj raketa Luna.
Stjepan Perković
Jedan od zapovjednika 99. brigade Zagreb, uz Krešimira Solda i druge, tijekom njezina djelovanja na Pokuplju, Banovini, Kordunu i u Lici.
Zvonko Peternel
Ratni zapovjednik 2. gardijske brigade “Gromovi”; zapovijedao brigadom u operaciji Oluja, uključujući presijecanje komunikacije Glina–Dvor i predaju 21. kordunaškog korpusa.
Ivo Petrić
Prvi zapovjednik 157. 'Brodske brigade', imenovan zapovijeđu Franje Tuđmana od 19. prosinca 1991., na dužnosti do 15. srpnja 1992.
Ivan Petrinović
Prvi zapovjednik 109. brigade Vinkovci, koji je u svibnju 1991. kao zapovjednik Teritorijalne obrane općine Vinkovci dobio zadaću ustrojavanja brigade za borbena djelovanja. Nakon ustrojavanja preuzeo je zapovjedništvo nad '3. A brigadom' ZNG-a — jezgrom kasnije 3. gardijske brigade 'Kune'.
Vinko Pinjuh
Narednik 5. gardijske brigade “Sokolovi” — posljednji poginuli pripadnik Hrvatske vojske na bojnoj zadaći u Domovinskom ratu (10. studenoga 1998.).
Jasna Pirić
Mještanka Nuštra, rođena Mustapić, koja se 6. srpnja 1991. dragovoljno prijavila u seosku stražu nakon što su je srpske paravojne postrojbe pretukle tijekom žetve kraj Pačetina — postavši jedna od rijetkih žena u obrani sela. Tijekom općeg tenkovsko-pješačkog napada 5. listopada 1991. sama je, po nalogu ranjenog zapovjednika satnije, organizirala obranu na seoskom groblju, jednom od najizloženijih položaja.
Slobodan Preradović
Prvi zapovjednik Divizijuna pomorskih i kopnenih diverzanata, ustrojenog 16. listopada 1991. u Ratnoj luci Lora u Splitu.
Frano Primorac
Drugi zapovjednik 111. brigade 'Zmajevi' Rijeka, preuzeo dužnost od Sergija Rabara 21. studenoga 1991. i vodio brigadu više od godinu dana.
Damir Pučak
Policajac iz Kutine i pripadnik 2. bojne Tigrova; branitelj Borova naselja u Vukovaru koji je nakon pada grada s dvoje suboraca izveo desetodnevni proboj do slobodnog teritorija kod Vinkovaca.
Zvonimir Puljić
Diplomirani inženjer elektrotehnike i sudionik Hrvatskog proljeća koji je 1991. preuzeo predsjedništvo kriznog štaba i Izvršnog vijeća grada Splita, koordinirajući civilnu obranu grada tijekom pomorske blokade i topničkog napada JRM-a; poslije rata splitski gradonačelnik (2005.-2007.) i saborski zastupnik.
Sergio Rabar
Osnivač i prvi zapovjednik 111. brigade 'Zmajevi' Rijeka, jedini general Hrvatske vojske iz Istre. Preminuo u Rijeci 4./5. veljače 2022.
Milenko Radić
Časnik koji je napustio JNA i pridružio se obrani Dubrovnika u 116., potom 163. brigadi. Borio se kroz Konavle i Župu dubrovačku do tvrđave Imperijal na Srđu, gdje je zapovijedao braniteljima; 20. prosinca 1991. na nagaznoj je mini izgubio nogu.
Antun Radoš „Ante“
Prvi poginuli pilot Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, rodom iz Vukovara, časnik bivše JNA koji je odbio bombardirati rodni grad kasetnim bombama te prešao na hrvatsku stranu. Poginuo je 24. lipnja 1992. između Prnjavora i Dervente, kad je izgubio kontrolu nad svojim MiG-om 21.
Ivan Rašić
Prvi zapovjednik 8. lakojurišne brigade Vojne policije 'Orlovi', ustrojene 1. ožujka 1993. u Puli.
Jozo Režić
Jedan od ratnih zapovjednika Specijalne jedinice policije 'BATT' Split, osnovane 15. ožujka 1991.
Renato Romić
Ratni zapovjednik 81. gardijske bojne 'Kumovi', koja je pod njegovim vodstvom bila glavna udarna snaga u operaciji Bljesak, sudjelovala u Ljetu '95 i Oluji, prije integracije u 2. gardijsku brigadu 'Gromovi' 1996.
Ante Roso
General zbora, prvi zapovjednik Bojne Zrinski i jedan od utemeljitelja specijalnih postrojbi Hrvatske vojske; veteran francuske Legije stranaca koji je kasnije zapovijedao Glavnim stožerom HVO-a i sudjelovao u planiranju operacije Maslenica.
Milenko Rudela „Mićo“
Dragovoljac iz Radovina, suosnivač Samostalnoga bataljuna Maslenica i zapovjednik 1. satnije 7. domobranske pukovnije — od obrane Posedarja do oslobađanja Škabrnje.
Ivica Šafarić „Ninja“
Pripadnik osnivačkoga sastava 1. bojne 'Crne mambe' 2. gardijske brigade 'Gromovi'. Od Borova Sela i Banovine 1991., preko obrane Petrinje i teškoga ranjavanja kod Gline, do drugoga teškog ranjavanja u operaciji Maslenica 1993., koje je označilo kraj njegova borbenog puta.
Ante Šaškor „Brada“
Zamjenik zapovjednika i načelnik stožera 1. hrvatskog gardijskog zdruga, jedan od nositelja specijalnih postrojbi na livanjskom bojištu (Bojna Alfa, Bojna Zrinski), poginuo 12. rujna 1995. na planini Vitorog tijekom operacije Maestral, osiguravajući cestu Jajce-Šipovo.
Stipan Šašlin
Zapovjednik Prvog samostalnog baranjskog bataljuna, ustrojenog 26. kolovoza 1991. — jezgre iz koje je nastala 135. 'Baranjska brigada'.
Jürgen Schmidt „Jure“
Njemački dragovoljac koji je s 18 godina došao braniti Hrvatsku, postao zamjenik zapovjednika brigade 'Kralj Tomislav' Željka Glasnovića i osposobio prvi zarobljeni tenk za uporabu u Biogradu. Poginuo je 24. siječnja 1993. kod Gornjeg Vakufa (Uskoplja) u sukobu s Armijom BiH.
Miljenko Šimičević „Slave“
Bivši poručnik francuske Legije stranaca, jedan od pokretača i zapovjednik izviđačko-diverzantske skupine koja je prerasla u Bojnu Ban Jelačić.
Damir Šimunić
Zapovjednik 3. satnije Jedinice za posebne namjene Rakitje od listopada 1990., potom zamjenik zapovjednika 3. bojne Tigrova; kasnije instruktor na Hrvatskom vojnom učilištu kroz čije je ruke prošlo oko 12.000 hrvatskih časnika.
Nenad Sinković „Legija“
Zapovjednik inženjerijske jedinice u obrani Vukovara. Poginuo je sredinom rujna 1991. na Mitnici, jurišajući sam na kuću koju je zauzeo neprijatelj; prema suborcima prije pogibije uništio je sedam oklopnih vozila.
Igor Široki
Najmlađi borac među 58 pripadnika HOS-a koji su ušli u Vukovar; snajperist na sektoru Sajmište, koji je 1991. probio iz opkoljenog grada, a potom se borio u 204. brigadi i na Kupresu.
Hasim Skender
Prvi zapovjednik Specijalne jedinice policije 'Bak Istra', osnovane 27. srpnja 1991. u Valbandonu.
Tomislav Smoje „Tonči“
Zapovjednik 1. obalne topničke bitnice 'Kašjuni' koji je 15. studenoga 1991., bez čekanja na zapovijed s vrha, samostalno odlučio otvoriti vatru jedinim raspoloživim topom bitnice na brodove JRM-a koji su napadali Split, ispalivši oko 70 granata i prisilivši ih na povlačenje.
Krešimir Soldo
Jedan od zapovjednika 99. brigade Zagreb (Peščenica–Žitnjak), koja je djelovala od blokade vojarni 1991. do operacije Oluja 1995.
Ivan Šoljić „veliki Joe“
Jedan od zapovjednika obrane Mitnice, vukovarske bojišnice uz Dunav. Za proboja iz opkoljenoga grada 17. studenoga 1991. nije se htio predati te je, bježeći iz zasjede, skočio u Dunav i utopio se.
Darko Špoljar
Treći i posljednji zapovjednik 157. 'Brodske brigade', od 6. rujna 1992. do demobilizacije brigade krajem siječnja 1996.
Ivan Šreter
Liječnik iz Pakraca, predsjednik pakračkog HDZ-a i Kriznog štaba za zapadnu Slavoniju te mirotvorac. Otet je 18. kolovoza 1991., mučen i ubijen; posmrtni ostatci nikad nisu pronađeni. Po njemu je nazvana nagrada za najbolju novu hrvatsku riječ.
Miroslav Štargl
Zapovjednik 107. brigade Valpovo od studenoga 1991., naslijedio Slavka Barića na toj dužnosti.
Josip Strenja
Zapovjednik 145. brigade Zagreb (Dubrava) nakon njezina preustroja iz 2. brigade Teritorijalne obrane 'Dubrava'.
Mirko Šundov
Zapovjednik 4. gardijske brigade od lipnja 1992. do ožujka 1993.; kasnije načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH.
Branko Švragulja
Zapovjednik 158. brigade Split od 1. svibnja 1992., naslijedio poginulog Stipu Bilokapića.
Josip Tomašić „Osa“
Posljednji zapovjednik obrane vukovarskog Sajmišta, koji je 18. studenoga 1991. predvodio posljednju kolonu proboja iz grada. Zarobljen je kod Marinaca, proveo je zarobljeništvo u srpskim logorima i razmijenjen 1992.; umro je prirodnom smrću 2004.
Damir Tomljanović Gavran „Gavran“
Hrvatski general i zapovjednik 2. bojne 1. gardijske brigade 'Tigrovi'. Legendarna figura brigade. Poginuo je 1994. godine na Velebitu dok je predvodio svoje vojnike.
Željko Topolovec
Prvi zapovjednik 15. protuoklopne topničko-raketne brigade Križevci (17.12.1992.–29.9.1993.), a potom jedan od ratnih zapovjednika 163. brigade Dubrovnik.
Ilija Tot
Bivši satnik francuske Legije stranaca, prvi zapovjednik Bojne Frankopan, jedne od prve dvije specijalne postrojbe Oružanih snaga RH.
Zoran Trninić
Pripadnik 1. gardijske brigade 'Tigrovi', kasnije prešao u 7. gardijsku brigadu 'Pume'. Jedan od najmlađih boraca brigade koji je prošao izuzetno težak ratni put od Zapadne Slavonije do ulaska u Knin tijekom operacije Oluja.
Jozo Trogrlić
Jedan od osnivača HDZ-a u Bjelovaru i zapovjednik 2. satnije bjelovarske specijalne policije 'Omega', poslije djelatnik Sigurnosno-informativne službe. Sudjelovao je u oslobođenju bjelovarske vojarne 1991. te u operacijama Otkos-10, Bljesak i Oluja.
Vasilija Tucker „Vaska“
Bolničarka i braniteljica na vukovarskom Sajmištu, samohrana majka koja se dragovoljno priključila 4. bojni vukovarske brigade. Teško ranjena 10. listopada 1991. dok je izvlačila ranjenog suborca, evakuirana konvojem Liječnika bez granica.
Ante Urlić
Prvi zapovjednik 156. brigade Makarska-Vrgorac, ustrojene 21. prosinca 1991. spajanjem satnija makarskog i vrgorskog ZNG-a.
Ivan Varenina
Jedan od zapovjednika 163. brigade Dubrovnik, nastale od 87 pripadnika satnije ZNG koja je 6. prosinca 1991. odbila najžešći napad u povijesti Dubrovnika.
Marin Vidić „Bili“
Povjerenik Vlade RH za Vukovar i voditelj Kriznog štaba grada tijekom opsade 1991. Koordinirao je sve civilne strukture obrane. Nakon pada grada zarobljen je i odveden u srpski logor.
Anđelko Vidošević
Jedan od sedmorice ratnih zapovjednika 141. brigade Split/Zadar.
Ilija Vincetić
Jedan od zapovjednika kratkotrajne 164. brigade Starigrad, uz Vladimira Lelasa, do njezina rasformiranja u srpnju 1992.
Ivan Vitanović
Zapovjednik 2. bojne 159. brigade HV-a i zapovjednik akcije 'Jaguar' (svibanj 1992.), kojom je oslobođeno brdo Križ u zadarskom zaleđu. Osobno je vodio pregovore o predaji ušavši u neprijateljski prostor s dvojicom vojnika.
Vlatko Voloder „Patak“
Branitelj Borova naselja koji je držao legendarni punkt 'Slon', a u posljednjim danima obrane vodio obranu Pejtona; zarobljen padom Vukovara, proveo devet mjeseci u srbijanskim logorima.
Mira Vrdoljak
Bolničarka i braniteljica na vukovarskom Sajmištu koja je pod granatiranjem izvlačila ranjenike, i sama ranjena krajem listopada 1991. Nakon pada grada prošla je logore Stajićevo, Begejci i Srijemsku Mitrovicu te je razmijenjena nakon devet mjeseci zarobljeništva.
Svemir Vrsaljko
Zapovjednik Specijalne jedinice policije 'Poskoci' Zadar, naslijedio Đuru Župana.
Zdenko Vugrinović
Zapovjednik I. satnije 56. samostalne bojne Kutina, koji je 14. listopada 1991. vodio oslobođenje Bujavice — prvog oslobođenog okupiranog naselja u Domovinskom ratu.
Ante Vukadin „Vuča“
Pobjegao iz JNA 21. srpnja 1991. i istoga dana pristupio Tigrovima; branitelj Hrvatske Kostajnice, među prvim logorašima Manjače, potom pripadnik Bojne Zrinski i 1. hrvatskog gardijskog zdruga — polaznik prvog hrvatskog komando tečaja.
Mile Vukičević
Zapovjednik novoustrojene 135. 'Baranjske brigade', imenovan 31. listopada 1991., nakon Stipana Šašlina koji je zapovijedao njezinom prethodnicom, Prvim samostalnim baranjskim bataljunom.
Mladen Vulinec
Prvi zapovjednik Specijalne jedinice policije 'Ris' Kutina, osnovane 15. ožujka 1991.
Blago Zadro
Zapovjednik 3. bojne 204. brigade i branitelj Trpinjske ceste — dionice koja je zbog desetaka uništenih tenkova JNA prozvana 'grobljem tenkova'. Poginuo je 16. listopada 1991. braneći Borovo Naselje, pogođen rafalom nakon što je neprijatelj prvi put napao hrvatske položaje s boka.
Siniša Žarković
Zamjenik prvog zapovjednika Specijalne jedinice policije 'Ris' Kutina, Mladena Vulinca.
Željko Žgela
Zapovjednik 1. bojne 121. brigade od njezina ratnog puta kao dragovoljačke postrojbe ZNG-a (28. lipnja 1991.), kasnije zapovjednik cijele brigade odnosno pukovnije.
Bruno Zorica „Zulu“
Bivši legionar francuske Legije stranaca, naslijedio Iliju Tota na mjestu zapovjednika Bojne Frankopan; danas predsjednik Udruge bojne Frankopan.
Đuro Župan
Prvi zapovjednik Jedinice za posebne namjene Policijske uprave Zadar, preteče SJP 'Poskoci' - prve postrojbe specijalne policije osnovane u Republici Hrvatskoj.
Josip Zvirotić
Zapovjednik 108. brigade Slavonski Brod (1991.), potom 109. brigade Vinkovci (od studenoga 1991.), a od 2. prosinca 1992. i 3. gardijske brigade 'Kune' sa zadaćom ustroja oklopne brigade HV-a. U Bljesku i Oluji načelnik Odjela oklopništva Glavnog stožera OSRH.