Ante Gotovina

Ante Gotovina rođen je 12. listopada 1955. u Tkonu na otoku Pašmanu. Otac Milan bio je ribar; majka Ana poginula je 4. ožujka 1959., kad je Ante imao tri godine, štiteći djecu od eksplozije mine u blizini kuće. Odrastao je uz oca u Pakoštanima. Godine 1973., prije punoljetnosti, pridružio se francuskoj Legiji stranaca pod pseudonimom Andrija Grabovac te je pet godina služio u 2. inozemnoj padobranskoj pukovniji (2e REP) sa sjedištem na Korzici, sudjelujući u francuskim vojnim operacijama u Djiboutiju, Obali Bjelokosti i Čadu, gdje je i ranjen.

Legiju je napustio 1978. u činu narednika (caporal-chef), a 1979. dobio je francusko državljanstvo. Nakon toga djelovao je kao vojni instruktor i savjetnik u zemljama Latinske Amerike i Afrike.

U Hrvatsku se vratio 1991. i pristupio Zboru narodne garde; u ranoj je fazi rata sa Sljemena predvodio dragovoljački vod u sastavu 1. gardijske brigade 'Tigrovi' te sudjelovao u borbama u zapadnoj Slavoniji (Stari Grabovac). Tijekom operacije 'Orkan '91' teško je ranjen (četiri prostrijelne rane) kod Bijele Stijene, nakon čega je prehodao pet kilometara do vlastitih položaja.

Godine 1992. kao pukovnik preuzeo je zapovjedništvo snaga HVO-a sa zadaćom obrane šireg livanjskog područja, a krajem 1992. kao brigadir preuzeo je zapovjedništvo Zbornog područja (6. operativne zone) Split, dužnost koju je obnašao do 1996. Kao zapovjednik Zbornog područja Split bio je jedan od glavnih zapovjednika operacije Maslenica u siječnju 1993., uz Janka Bobetka i Antu Rosu, te je 1994. i 1995. vodio postupno osvajanje dominantnih položaja na Livanjskom polju i Dinari prema Kninu.

U operaciji Oluja (4.-7. kolovoza 1995.) zapovijedao je Južnim bojištem; prijelaz preko Dinare kojim je iznenađena neprijateljska obrana omogućio je brzo opkoljavanje i oslobađanje Knina. U listopadu 1995. kao zapovjednik združenih snaga HV-a i HVO-a sudjelovao je u operaciji Maestral, usmjerenoj prema Banjoj Luci. Haški je sud 2001. podigao optužnicu protiv Gotovine, uz Ivana Čermaka i Mladena Markača, za navodno sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu tijekom i nakon Oluje.

Gotovina se nije predao te je gotovo četiri godine bio u bijegu; uhićen je 7. prosinca 2005. u restoranu hotela na Tenerifima (Kanarski otoci) pod lažnim identitetom Kristijan Horvat. Prvostupanjskom presudom 16. travnja 2011. osuđen je na 24 godine zatvora, no žalbeno je vijeće 16. studenoga 2012. glasovima tri naprama dva tu presudu poništilo i pravomoćno oslobodilo Gotovinu i Markača svih optužbi, ocijenivši da udruženi zločinački pothvat nije dokazan. Oslobađajuća je presuda u Hrvatskoj dočekana s velikim olakšanjem.

Nakon povratka povukao se iz javnog života; u svibnju 2015. predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović imenovala ga je članom novoosnovanog Vijeća za domovinsku sigurnost.