Operacija Maslenica
Prva veća ofenzivna operacija nakon Sarajevskog primirja, u dijelu izvora poznata i pod internim kodnim nazivom "Gusar". Pripremana i izvedena 6.-27. siječnja 1993., s borbama na terenu od 22. siječnja u 6 sati, na prostoru Velebita i u zaleđu Zadra. Cilj je bio oslobođenje Masleničkog ždrila i kopnena deblokada Dalmacije. Oslobođeni su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zračna luka Zemunik.
Tijek događaja
Uvod i kontekst
Nakon Sarajevskog primirja početkom 1992. Hrvatska je bila podijeljena na sjeverni i južni dio jer su srpske snage držale područje oko Maslenice i Novigradskog mora; most Maslenica bio je uništen, a jedina veza između sjevera i juga bila je morska. Početkom 1993. Hrvatska vojska bila je dovoljno ojačana i organizirana da izvede veću napadnu operaciju, planiranu u potpunoj tajnosti.
Tijek operacije
Operacija je počela 22. siječnja 1993. u 7:05 sati ujutro, istovremeno s oglašavanjem opće opasnosti za Zadar. Hrvatske snage napadale su iz više pravaca istovremeno: prema Maslenici i Novigradskom moru, prema Islamu Latinskom/Grčkom i Kašiću, prema Podgradini i dalje prema Pridruzi, te na Velebitu i drugim dominantnim položajima. Već prvog dana oslobođeni su Rovanjska, Maslenica, Novsko ždrilo, Podgradina, Islam Latinski, Islam Grčki i Kašić; u narednim danima oslobođeni su Paljuv, Novigrad i dijelovi Pridrage. Posebno uspješna bila je zasjedna akcija kod Svetog Roka, u kojoj su hrvatske snage nanijele velike gubitke neprijatelju. Borbe su bile teške i iscrpljujuće, ali je hrvatska strana imala inicijativu; operacija je u osnovnim ciljevima završena u samo 72 sata, iako su manji borbeni kontakti trajali i nešto duže.
Ciljevi i most Maslenica
Operacija (kodnog imena 'Gusar') imala je za cilj odbaciti neprijatelja od ceste Karlobag – Maslenica – Zadar, osigurati Masleničko ždrilo radi obnove kopnene veze sjevera i juga Hrvatske, osloboditi zadarsko zaleđe te zračnu bazu Zemunik. Nakon osvajanja ždrila hrvatske su snage preko tjesnaca postavile pontonski most, čime je Dalmacija ponovno cestovno povezana s ostatkom Hrvatske smjerom Zadar – Maslenica; do tada je jedina veza bila trajektna preko Paga. Zadržana je i strateški važna točka Tulove grede na Velebitu.
Kašić i Novigrad — najteže borbe
Iako su osnovni ciljevi postignuti u prvih 72 sata, najžešće i najiscrpljujuće borbe vodile su se početkom veljače za Kašić i Novigrad, gdje je neprijatelj uz snažnu topničku potporu izvodio protunapade. Hrvatski su branitelji, uz znatne žrtve, rijetko viđenom požrtvovnošću odbili nadmoćnijega neprijatelja i zadržali Masleničko ždrilo i zaleđe Zadra. U tim je borbama, među ostalim, poginuo dio pripadnika Bojne Zrinski i drugih postrojbi angažiranih na zadarskom bojištu.
Međunarodni odjek i posljedice
Vijeće sigurnosti UN-a Rezolucijom 802 zatražilo je povlačenje Hrvatske vojske na položaje od prije operacije i povratak područja pod nadzor mirovnih snaga, no Hrvatska je to odbila. Kao odgovor, pobunjeni Srbi razminirali su i iz skladišta pod nadzorom UNPROFOR-a (primjerice kod Benkovca) preuzeli teško naoružanje. U akcijama od 22. do 28. siječnja 1993. oslobođeno je oko 850 km² teritorija. Maslenica je bila prva veća napadna operacija Hrvatske vojske i prekretnica kojom je hrvatska strana preuzela stratešku inicijativu, otvorivši put kasnijim operacijama.
IX. bojna HOS-a i obrana Škabrnje
Uz redovne postrojbe HV-a, obranu Škabrnje od 28. siječnja 1993. preuzela je i IX. bojna HOS-a (u sastavu 114. brigade HV-a), pod zapovjedništvom Marka Skeje — oko 23 najspremnija pripadnika bojne, dok je ostatak ostao u dubrovačkom zaleđu. Bojna je 43 dana bila opkoljena srpsko-četničkim postrojbama, braneći selo uz svega dvadesetak ranjenih i nijednog poginulog, što je pripisano organizatoru obrane, irskom dragovoljcu Thomasu Crowleyu, koji je cijelo selo minirao osmišljenim sustavom mina. Iz Škabrnje su vođene stalne diverzije prema Ražovljevoj glavici, Biljanima i Gornjem Zemuniku, gdje su se okupljale veće neprijateljske snage za napad; u jednom su takvom napadu uništena dva topa T-12, više transportnih vozila i minobacača od 120 mm, a poginuo je i zapovjednik motorizirane bojne 92. brigade, kapetan Živko Tišma.
Vojnogeografska obilježja bojišta
Bojište je imalo dvojni karakter: nizinski, tenkoprohodni sektor Ravnih kotara i krški velebitski sektor, gdje je presudno bilo ovladavanje dominantnim točkama (Tulove grede, Mali Alan). U operaciji je sudjelovalo približno po 3.000 vojnika sa svake strane, a Hrvatska je vojska prvi put masovnije upotrijebila tenkovske postrojbe. Do operacije je crta bojišnice prolazila uz prve zadarske kuće, a opskrba Dalmacije, uz blokiranu magistralu i Novsko ždrilo, išla je trajektom preko Paga — što vojnogeografska analiza ističe kao ključni strateški motiv operacije.
Snage
Hrvatska strana
Dijelovi 9. gardijske brigade, elementi 7. gardijske brigade i drugih jedinica, specijalne jedinice MUP-a, lokalne postrojbe iz zadarskog područja, helikopterska podrška. Zapovjedništvo: general Janko Bobetko, brigadir Ante Gotovina i drugi.
Protivnička strana
Snage RSK (1. brigada i druge jedinice) u zadarskom zaleđu.
Teritorijalni dobici
Masleničko ždrilo, zadarsko zaleđe, zračna luka Zemunik
Strateško značenje
Prekretnica u Domovinskom ratu — ponovno je spojila sjever i jug Hrvatske kopnenim putem i pokazala da Hrvatska vojska može planirano, koordinirano i uspješno provoditi veće napadne operacije. Bila je prvi veći poraz snaga RSK i početak preuzimanja strateške inicijative od hrvatske strane, otvorivši put za kasnije operacije (Medački džep, Oluja).
Sudjelovale jedinice
Sudionici
Zapažene radnje
Ante Gotovina — Jedan od glavnih zapovjednika operacije Maslenica
Josip Zvirotić — Zapovijedanje taktičkom skupinom brigade u operaciji Maslenica i obrani zadarskog zaleđa (bitka za Kašić)
Andrija Matijaš „Pauk“ — Ranjen tenkovskim djelovanjem kod Maslenice
Mirko Norac — Zapovijedao brigadom u operaciji Maslenica — sektor Rovanjska–Jasenice–Tulove grede ovladan bez gubitaka
Ante Roso — Sudjelovao u planiranju i provedbi operacije Maslenica
Damir Pučak — Zapovjednik voda, potom satnije 5. gardijske brigade u operaciji Maslenica
Elizabeta Geušić „Beti“ — Služila u vojnoj policiji tijekom operacije Maslenica
Mira Vrdoljak — Kao pripadnica Hrvatske vojske sudjelovala u operaciji Maslenica
Jure Granić „Juka“ — S Bojnom Zrinski u operaciji Maslenica (Škabrnja, Smoković, Novigrad); kod Novigrada poginuo suborac Mate Drmić
Mile Čatlak — Načelnik analitike obavještajne službe HRM-a; suradnja s generalom Jankom Bobetkom na Južnom bojištu i sudjelovanje u operaciji Maslenica
Ivica Šafarić „Ninja“ — Kao zamjenik zapovjednika satnije teško ranjen gelerom u oko tijekom operacije Maslenica — kraj njegova borbenog puta
Thomas Crowley „Irac“ — Osmislio i postavio sustav mina za obranu Škabrnje tijekom 43-dnevnog opkoljavanja
Milenko Rudela „Mićo“ — Oslobađanje zadarskoga zaleđa i Škabrnje u operaciji Maslenica (7. domobranska pukovnija)
Izvori
Gubici (127 poginulih do 31.3.1993. u neprijateljskim protunapadima koji su uslijedili, uklj. 21 poginulog u zasjedi na Velebitu) već su bili u ranijem zapisu; ovdje dopunjeno punom kronologijom prvog dana i tjedna operacije.
Maslenica ('Gusar', od 22.1.1993.): u akcijama 22.–28.1. oslobođeno oko 850 km²; žestoke borbe za Kašić i Novigrad.
Stručna vojnogeografska raščlamba: dvojni karakter bojišta (Ravni kotari / Velebit), ~3.000 vojnika po strani, prva veća uporaba tenkovskih postrojbi HV-a, ključno zemljište i smjerovi prilaza.
Ispravci
Uočili ste netočan podatak ili imate dopunu? .