Operacija Miljevci
Poznata i kao Bitka na Miljevačkom platou — uspješna oslobodilačka akcija Hrvatske vojske u šibenskom zaleđu, kojom je osvojen Miljevački plato koji su držale snage Republike Srpske Krajine (RSK) i s kojeg su ugrožavali hrvatske položaje i komunikacije. Jedna od prvih većih uspješnih napadnih akcija HV-a nakon Sarajevskog primirja.
Tijek događaja
Preduvjet: oslobođenje Noskalika (ožujak 1992.)
Naselje Noskalik, najjužnije naselje Miljevačkog platoa prirodno zaštićeno kanjonima Krke i Čikole, pružalo je pobunjenim Srbima dobru poziciju za ugrožavanje Šibenika, posebice vodocrpilišta Torak i hidrocentrale Jaruga. Pripadnici 4. bojne 113. brigade i diverzantskog voda 113. brigade oslobodili su Noskalik 2. ožujka 1992., po usmenoj zapovijedi zapovjednika bojne Krunoslava Mazalina; sljedećeg je dana odbijen neprijateljski protunapad. Time je stvorena operativno-taktička osnova za pripremu i provedbu operacije Miljevci.
Uvod i kontekst
Nakon Sarajevskog primirja početkom 1992. situacija na sjevernodalmatinskom bojištu ostala je napeta. Snage RSK držale su Miljevački plato (između rijeka Krke i Čikole), koji je bio važan za kontrolu prometnica i predstavljao stalnu prijetnju Šibeniku i okolici. Hrvatske snage iz 113. i 142. brigade HV-a provele su višemjesečno izviđanje i pripremu za akciju kojom bi se oslobodilo to područje i poboljšala obrambena linija.
Tijek operacije
Operacija je počela 21. lipnja 1992. u 5 sati ujutro, bez topničke pripreme radi iznenađenja. Hrvatske snage tijekom noći 20./21. lipnja u više skupina (preko Nos Kalika, preko rijeke Čikole i čamcima uzvodno Krkom) ušle su na plato. Tijekom jutra i prijepodneva hrvatske snage brzo su osvojile većinu sela na platou; došlo je do žestokih borbi na pojedinim točkama, ali je inicijativa bila na hrvatskoj strani. Do kraja 21. lipnja veći dio Miljevačkog platoa bio je oslobođen, a borbe su se nastavile i 22. lipnja radi čišćenja i konsolidacije položaja.
Odbijeni protunapad (23. lipnja)
Nakon čišćenja terena i organiziranja obrane na dosegnutoj crti, hrvatske su snage formirale protuoklopne skupine, dijelom pojačane zarobljenom neprijateljskom tehnikom. Oko podneva 23. lipnja 1992. srpska je vojska krenula u protunapad u smjeru Drniš-Trbounje-Vlajić, no napad je zaustavljen i snage RSK povukle su se prema vojarni u Trbounju. Nakon ovog poraza srpska strana nije više poduzimala ozbiljnije pokušaje ponovnog zauzimanja Miljevaca; nova crta bojišnice uspostavljena je na liniji rijeka Čikola-Vlajići-Plovrića Jare-Karalići-Mazalini-rijeka Krka.
Ishod
Operacija je završila jasnom pobjedom hrvatskih snaga: oslobođeno je 108 km² teritorija i sedam sela (Brištani, Bogatić, Drinovci, Kaočine, Karalić, Ključ i Širitovci). Srpske snage pretrpjele su teške gubitke (oko 40 poginulih, 17 zarobljenih, uništeno ili zarobljeno više tenkova, oklopnih transportera i topništva), dok su hrvatske snage imale 6–8 poginulih i nekoliko ranjenih.
Snage
Hrvatska strana
Dijelovi 113. brigade HV-a (posebno 4. bojna) i 142. brigade HV-a te 72. bojna vojne policije (satnija Šibenik) — ukupno oko 520 osoba, uključujući sanitet, inženjeriju i topništvo. Zapovjednik akcije: Krunoslav (Kruno) Mazalin, zapovjednik 4. bojne 113. brigade, po zapovijedi zapovjednika 113. brigade Ivana Bačića i zapovjednika 142. brigade Luke Vujića.
Protivnička strana
Snage RSK (1. brigada TO i lokalne jedinice) pod zapovjedništvom potpukovnika/generala Milana Torbice.
Teritorijalni dobici
Oslobođeno 108 km² i 7 sela: Brištani, Bogatić, Drinovci, Kaočine, Karalić, Ključ i Širitovci.
Strateško značenje
Važan taktički i moralni uspjeh HV-a u 1992. — znatno je poboljšala sigurnost Šibenika i šibenskog zaleđa, pokazavši da hrvatske snage mogu uspješno provoditi ofenzivne akcije čak i u uvjetima primirja. Jedan od važnih koraka u stabilizaciji sjevernodalmatinskog bojišta i pripremi za operaciju Maslenica 1993.
Sudjelovale jedinice
Sudionici
Izvori
Puni popis sedam oslobođenih sela i brojke gubitaka obje strane.
Ispravci
Uočili ste netočan podatak ili imate dopunu? .