Domovinski ratDigitalni izvor
← Operacije
Obrambena operacija

Operacija Spaljena zemlja

Nije bila službena nazivna operacija hrvatskih snaga, već naziv koji se koristi za sustavnu taktiku uništavanja koju su provodile srpske snage (JNA, VRS i paravojne formacije) tijekom povlačenja ili na okupiranim područjima — uništavanje svega što bi moglo koristiti hrvatskim snagama ili civilima (kuće, infrastruktura, poljoprivredna dobra, kulturni spomenici). Najčešće primjenjivana u zapadnoj Slavoniji, Lici i Krajini 1991.–1995.

Kodno imeSpaljena zemlja
Početak1991
Kraj1995
Ishodratni zločin (sustavno uništavanje)

Tijek događaja

Svrha taktike

Taktika 'spaljene zemlje' imala je višestruku svrhu: spriječiti povratak hrvatskog stanovništva, usporiti napredovanje hrvatskih snaga i ostaviti za sobom 'mrtvu zonu'. Srpske snage su prilikom povlačenja iz određenih područja palile kuće i cijela sela, uništavale poljoprivredne strojeve, stoku i usjeve, rušile mostove, ceste i infrastrukturu, minirale terene i objekte te uništavale crkve, groblja i kulturne spomenike.

Zapadna Slavonija (1991.–1992.)

Nakon hrvatskih uspjeha 1991. (operacije Otkos-10, Orkan-91, Papuk-91) srpske snage su pri povlačenju iz nekih sela palile kuće i uništavale imovinu kako bi spriječile povratak hrvatskih stanovnika.

Lika i Gacka (1991.–1992.)

Tijekom borbi oko Otočca i Gospića srpske snage primjenjivale su sličnu taktiku na dijelovima teritorija koje su gubile.

Krajina — kolovoz 1995. (operacija Oluja)

Najveći i najpoznatiji primjer 'spaljene zemlje'. Prilikom povlačenja iz Knina i okolice srpske snage spalile su i uništile na tisuće kuća, uništile infrastrukturu i ostavile za sobom minska polja; mnoga sela u Kninskoj krajini bila su potpuno spaljena.

Posljedice

Velik broj hrvatskih sela i kuća potpuno je uništen, stotine tisuća hrvatskih civila ostalo je bez domova, uništena je velika količina kulturne i vjerske baštine. Taktika 'spaljene zemlje' kasnije je korištena kao dokaz u procesima za ratne zločine pred ICTY-em i hrvatskim sudovima.

Teritorijalni dobici

Dio dubrovačkog zaleđa

Strateško značenje

Jedan od najtežih oblika ratnih zločina i etničkog čišćenja tijekom Domovinskog rata — cilj nije bio samo vojni, već i demografski: trajno onemogućiti povratak hrvatskog stanovništva na određena područja. Uvelike je doprinijela razaranju hrvatskih sela u zapadnoj Slavoniji, Lici i Krajini, ostavivši duboke tragove vidljive i danas.

Izvori

Taktika 'spaljene zemlje' u Domovinskom ratu — sintetizirano istraživanje

Opisuje obrazac ponašanja dokumentiran na više područja i u više razdoblja rata, ne jedinstvenu vojnu operaciju.

Ispravci

Uočili ste netočan podatak ili imate dopunu? .