Operacija Vihor
Jedna od prvih ofenzivnih operacija Hrvatske vojske — pokušaj forsiranja Kupe iz pokreta na sisačko-banijskoj bojišnici (od Pokupskog do ušća Gline), s ciljem razbijanja neprijateljskih snaga na širem području Gline i Petrinje. Nakon početnoga iznenađenja i zauzimanja Stankovca, protunapad 13. prosinca prouzročio je slom mostobrana i teške gubitke 102. brigade.
Tijek događaja
Kontekst — obrana Siska i farkašićkoga džepa
U jesen 1991. glavni cilj neprijatelja na banovinskoj bojišnici bio je Sisak, uz izbijanje na desnu obalu Save i uništenje hrvatskih snaga u džepu kod Farkašića (između Kupe i ušća Gline). Obrana Siska taj je prostor obranila i konsolidirala tijekom listopada, a u prosincu je Zapovjedništvo Operativne grupe Sisak i Banija odlučilo prijeći u napad: snažnim udarima izvidničko-diverzantskih skupina i vatrenom pripremom nanijeti gubitke, a zatim glavninom (oklopno-mehaniziranim i pješačkim snagama) prodrijeti pravcima Stankovac–Viduševac i Mokrice–Pribilović Brdo–Gora, uz pomoćne pravce od Pokupskog do ušća Gline.
Forsiranje Kupe i zauzimanje Stankovca (12. prosinca)
Operacija je začeta kao napad iz pokreta s forsiranjem rijeke — u vojnoj vještini jedna od najtežih zadaća, za koju su postrojbe imale tek kratku obuku. Unatoč poteškoćama, snage su 12. prosinca u potpunosti iznenadile neprijatelja, prešle Kupu kod Šišinca i zauzele selo Stankovac. No već istoga dana pojavili su se rasjedi: 10. brigada ostala je inertna (njezin je zapovjednik navečer smijenjen), 3. bojna 102. brigade zastala je kod Vratečkog jer most na Glini nije zauzet, a dio ATJ-a predvečer je napustio Stankovac.
Slom mostobrana (noć 12./13. i 13. prosinca)
U noći s temperaturom do −15 °C dio pontonirske bojne povukao je sredstva za prijelaz, ostavivši na rijeci tek četiri do šest desantnih čamaca. U ranim jutarnjim satima 13. prosinca neprijatelj je pokrenuo jak tenkovsko-minobacački protunapad na Stankovac i prijelaz kod Šišinca; posada jednoga tenka OZ Zagreb zarobljena je kod Gračanice i svirepo likvidirana. Proširila se vijest da je prijelaz pao — među ljudstvom je izbila panika i počelo je neorganizirano povlačenje prema Kupi. Čamaca je bilo premalo; dio vojnika plivao je preko ledene rijeke, a neki su se utopili. Oklopna sredstva ostala su na desnoj obali, pa ih je zapovjednik oklopno-mehanizirane jedinice sam uništio da ne padnu neprijatelju u ruke. Time je operacija propala.
Gubitci
Prema prvome izvješću 102. brigade (14. prosinca) poginula su 4, nestalo je 17, a ranjeno 19 ljudi; konačni gubitci brigade iznosili su 17 poginulih i 19 ranjenih, jer se većina nestalih pokazala poginulima. Spomen-tradicija bilježi ukupno 22 poginula u akciji 12. prosinca po postrojbama (13 iz 102. brigade, 6 iz 2. gbr „Gromovi”, 2 iz 78. SAMB Glina, 1 iz specijalne policije) — razilaženje između spomen-izvora i znanstvene raščlambe zabilježeno je u izvorima.
Raščlamba neuspjeha (Hodalj, 1999.)
Vlado Hodalj — 1991. zapovjednik obrane grada Siska — u znanstvenoj je raščlambi (Polemos, 1999.) glavne uzroke propasti operacije našao u iznimno teškim objektivnim uvjetima na svim ratištima, nespremnosti zapovjedništava i postrojbi za složenu operaciju forsiranja rijeke iz pokreta, pogrešnoj procjeni borbene spremnosti 102. brigade, neodgovornosti viših razina zapovijedanja i nedisciplini. Rad je posvetio „hrabrim borcima 102. brigade i oklopno-mehanizirane jedinice OZ Zagreb” poginulima 12. i 13. prosinca 1991.
Snage
Hrvatska strana
Operativna grupa Sisak i Banija: 102. brigada HV (tri bojne), oklopno-mehanizirana jedinica Operativne zone Zagreb, 10. brigada, dijelovi 2. gardijske brigade „Gromovi”, Glinski bataljun, ATJ Policijske uprave, 36. inženjerijsko-pontonirska bojna, policijski odred „Braća Radić”.
Protivnička strana
Snage JNA i pobunjenih Srba na prostoru između Kupe i Gline (petrinjski i glinski sektor), s tenkovsko-minobacačkom potporom iz rajona Gornjih Jama, Solne i Gornjeg Taborišta.
Strateško značenje
Prvi veliki pokušaj HV-a da izvede napad iz pokreta s forsiranjem rijeke — jednu od najtežih operacija u vojnoj vještini — u trenutku kad je obrana Siska i farkašićkoga džepa bila strateško težište banovinske bojišnice. Neuspjeh je ogolio nespremnost zapovjedništava i postrojbi za složene napadne operacije te postao trajna pouka ugrađena u kasniji razvoj HV-a; u vojnoj se literaturi (Hodalj, Polemos, 1999.) detaljno raščlanjuje kao studija slučaja.
Sudjelovale jedinice
Sudionici
Zapažene radnje
Franc Ferenčak — Zapovijedao 102. brigadom tijekom operacije Vihor
Izvori
Znanstveni (stručni) rad sudionika — Hodalj je 1991. zapovjednik obrane Siska. Cjelovita rekonstrukcija: zamisao i pravci, forsiranje Kupe kod Šišinca, zauzimanje i pad Stankovca, uništenje vlastitih oklopnih sredstava, konačni gubitci 102. brigade 17 poginulih i 19 ranjenih.
Spomen-izvor: 22 poginula 12.12.1991. po postrojbama (13 iz 102., 6 iz Gromova, 2 iz 78. SAMB, 1 iz specijalne policije). Brojka za 102. (13) niža je od Hodaljeve konačne (17) — razilaženje zabilježeno.
Ispravci
Uočili ste netočan podatak ili imate dopunu? .