Operacija Baranja
Taktička napadna akcija Hrvatske vojske na području zapadne Baranje, izvedena 3. travnja 1992. prelaskom rijeke Drave sjeverno od Belišća i Valpova. Operacija je imala izuzetno uspješan početak, ali je nakon nekoliko sati naglo prekinuta po naredbi višeg zapovjedništva, što je dovelo do teških gubitaka i povlačenja.
Tijek događaja
Uvod i kontekst
Baranja je bila okupirana još u ljeto 1991. Nakon pada Vukovara i uspostave Sarajevskog primirja početkom 1992., situacija na istočnoslavonskom i baranjskom bojištu donekle se stabilizirala, ali su srpske snage i dalje držale teritorij sjeverno od Drave. Hrvatske snage u Operativnoj zoni Osijek, pod zapovjedništvom generala Karla Gorinšeka, više su puta razmatrale mogućnost prelaska Drave i oslobađanja dijela Baranje (tzv. baranjski trokut Nard–Jagodnjak–Petlovac); 3. travnja 1992. donesena je odluka o izvođenju ograničene napadne akcije.
Tijek operacije
Operacija je počela 3. travnja 1992. u 5:45 sati ujutro. Hrvatske snage uspješno su prešle nabujalu rijeku Dravu čamcima, a napad je bio iznenađujući za neprijatelja. Do 11:00 sati 107. brigada zauzela je oko 70% nasipa uz Dravu na pravcu Gat–Nard i natjerala srpske snage na povlačenje prema Belom Manastiru — početni uspjeh bio je značajan. Međutim, tijekom jutra topnička podrška je obustavljena, bočne snage koje su trebale podržati napad nisu se uključile, te je stigla naredba za prekid i povlačenje na desnu obalu Drave. Povlačenje je bilo teško i izvedeno pod jakom neprijateljskom vatrom.
Kontroverza prekida
Nakon operacije pokrenuta je istraga. Komisija u sastavu generala Janka Bobetka, Martina Špegelja i Slobodana Praljka utvrdila je da operacija nije bila odobrena od Glavnog stožera HV-a; general Karl Gorinšek smijenjen je s dužnosti zapovjednika OZ Osijek.
Ishod
Operacija je završila neuspjehom zbog naglog prekida: hrvatske snage morale su se povući na polazne položaje. Poginulo je 15–16 pripadnika 107. brigade (većina je ostala na neprijateljskom teritoriju i kasnije razmijenjena), 77–85 branitelja je ranjeno; neprijatelj je imao oko 30 poginulih i 30 zarobljenih.
Snage
Hrvatska strana
107. valpovačka brigada (glavni nositelj operacije) — oko 1.800 pripadnika, tenkovi, oklopni transporteri i topnička podrška. Zapovjednik: general-bojnik Karl Gorinšek (zapovjednik OZ Osijek).
Protivnička strana
Srpske paravojne formacije (Teritorijalna obrana) u Baranji, uz podršku topništva JNA/VRS; snage nisu bile u punoj pripravnosti na tom pravcu.
Teritorijalni dobici
Privremeno zauzeto ~70% nasipa u Baranjskom trokutu, potom napušteno
Strateško značenje
Najozbiljniji pokušaj oslobađanja dijela Baranje 1992. Pokazala je da hrvatske snage mogu uspješno forsirati Dravu i postići iznenađujuće dobre početne rezultate; njezin nagli prekid i danas je predmet rasprava među sudionicima i povjesničarima (mnogi je smatraju propuštenom prilikom). Baranja je ostala pod okupacijom do mirne reintegracije 1997./1998. (UNTAES i Erdutski sporazum).
Sudjelovale jedinice
Sudionici
Zapažene radnje
Miroslav Štargl — Zapovijedao 107. brigadom tijekom operacije Baranja
Izvori
Uklj. nalaze istrage komisije Bobetko/Špegelj/Praljak o neodobrenom karakteru operacije.
Ispravci
Uočili ste netočan podatak ili imate dopunu? .