Obrana Petrinje 1991.
Obrana banovinskoga grada Petrinje od JNA i pobunjenih Srba u rujnu 1991. Unatoč otporu, grad je 21. rujna pao pod okupaciju i ostao okupiran do oslobođenja u operaciji Oluja 6. kolovoza 1995.
Tijek događaja
Prvi napadi (2.-15. rujna)
Borbe su izbile 2. rujna 1991., a najžešće su bile oko prilaza gradu — na Taborištu i Pecima. Grad je gađan iz zraka te tenkovskom paljbom iz obiju gradskih vojarni.
Slom obrane (16.-21. rujna)
Sredinom rujna uslijedio je usklađeni napad jedinica JNA i pobunjenih Srba na sela oko grada. 21. rujna 1991. palo je posljednje uporište obrane, a Petrinja je potpuno okupirana.
Razaranja
Oštećeno je više od 3.350 stambenih objekata, od čega je 1.579 potpuno uništeno; raseljeno je 10.535 stanovnika.
Okupacija i oslobođenje
Tijekom okupacije na području grada ubijeno je više od 300 civila. Petrinja je ostala okupirana do 6. kolovoza 1995., kada je oslobođena trećega dana operacije Oluja.
Snage
Hrvatska strana
ZNG, MUP i dijelovi 2. gardijske brigade 'Gromovi', uz organizatore obrane Đuru Brodarca i Ivana Bobetka; general Petar Stipetić pokušao je razriješiti krizu obrane
Protivnička strana
tenkovska posada JNA iz vojarni 'Vasilj Gaćeša' i 'Šamarica', pod zapovjedništvom pukovnika Slobodana Tarbuka, uz pobunjene srpske snage
Strateško značenje
Padom Petrinje, najvećega hrvatskog grada na Banovini, otvoren je put daljnjem napredovanju pobunjenih snaga prema Karlovcu. Grad je ostao pod okupacijom gotovo četiri godine, do operacije Oluja.
Sudjelovale jedinice
Sudionici
Zapažene radnje
Ivica Šafarić „Ninja“ — U obrani Petrinje uništio dva tenka i jedan transporter te zapalio neprijateljsko skladište streljiva
Izvori
Kronologija obrane, zapovjednici, gubici i razaranja grada.
Ispravci
Uočili ste netočan podatak ili imate dopunu? .