Pomorska bitka za Split 1991.
Niz pomorskih i topničkih sukoba između novoosnovane Hrvatske ratne mornarice (HRM) i brojčano i tehnički nadmoćnije Jugoslavenske ratne mornarice (JRM) u splitskom akvatoriju, od blokade luka i 'rata za vojarne' u jesen 1991., preko minorstva vojne luke Lore i diverzantskog napada na patrolni čamac 'Mukos', do vrhunca 15. studenoga 1991. — velikog kombiniranog topničkog i zračnog napada JRM na grad Split, koji je odbijen jednim jedinim raspoloživim topom obalne bitnice 'Kašjuni'. Bitka je označila trajno povlačenje JRM iz splitskog akvatorija i, nakon primirja, konačno napuštanje Lore 4. siječnja 1992.
Tijek događaja
Blokada i 'rat za vojarne'
Od kolovoza 1991. JRM je proglasila pomorsku blokadu svih hrvatskih luka, uskraćujući opskrbu hranom, gorivom i lijekovima stanovništvu srednje Dalmacije i njezinim otocima — politika za koju je, prema svjedočenju sudionika, stajala doktrina generala Radivoja Radinovića o svođenju životnih uvjeta stanovništva 'na granicu preživljavanja'. Split je od 13. rujna 1991. bio u totalnoj blokadi vojarni JNA (Lora i druge), bez struje, vode, telefona i grijanja; krizni je štab organizirao agregate, bunare i spremnike pitke vode. Zauzimanjem vojarni, uključujući raketnu bazu u Žrnovici i Hidrografski institut, HRM je došla do znatnih zaliha oružja.
Minorstvo Lore i prva stradanja
Hrvatski su diverzanti minirali ulaz u vojnu luku Loru, koristeći trajekt s prividnim kvarom kao paravan za polaganje mina uz pomoć remorkera; time je taktička grupa Kaštela ostala blokirana na moru bez opskrbe. Kod pokušaja probijanja opskrbnog čamca 8. listopada 1991. minsko je polje aktivirano uz gubitak tri mornara JRM-a. Hrvatska je strana imala prvu žrtvu 24. rujna 1991. kod Kašjuna, kad je u sukobu s desantnim čamcem poginuo Josip Vranić.
Napad na 'Mukos' kod Bobovišća
14. studenoga 1991. hrvatski su pomorski diverzanti, nakon što je ranije istog jutra propao pokušaj napada eksplozivnim čamcem 'Sveti Vlaho' (koji je potonuo prije dolaska do cilja), improviziranim torpedom kod uvale Bobovišće na Braču pogodili patrolni čamac PČ-176 'Mukos'. Tri su mornara poginula, a oštećeni je brod, koji nije potonuo, kasnije nasukan u uvali Stomorska na Šolti.
Veliki napad na Split (15. studenoga 1991.)
U noći i ranim jutarnjim satima 15. studenoga 1991. JRM je, kao odmazdu, pokrenula kombinirani topnički i zračni napad na Split — gradski i civilni objekti gađani su s razarača i raketnih topovnjača, dok su zrakoplovi napadali obalne položaje. Obalna topnička bitnica 'Kašjuni', koja je od četiri topa imala raspoloživ samo jedan (preostala tri prije toga upućena na južno bojište), pod zapovjedništvom Tomislava 'Tončija' Smoje samostalno je otvorila vatru, bez čekanja na zapovijed s vrha, ispalivši oko 70 granata; istodobno su vatru otvorile i baterije na Šolti i Braču. Brodovi JRM prisiljeni su na povlačenje iz Splitskoga kanala, a protuzračna je obrana s Brača oborila dva zrakoplova. Na civilnom trajektu 'Vladimir Nazor' poginuli su Jure Klapić i Dinko Maras, a ranjen je Ante Vidović; ukupno je u gradu ranjeno šestero civila.
Ishod i napuštanje Lore
Napad 15. studenoga 1991. ostaje zabilježen kao prva samostalna bojna pobjeda HRM-a nad brojčano i tehnički nadmoćnijom JRM — nakon njega se JRM trajno povukla iz splitskog akvatorija prema Visu i Boki kotorskoj. Nakon sarajevskog primirja, JNA je 4. siječnja 1992. napustila i posljednji preostali vojni objekt, vojnu luku Loru; o događaju je izvijestio predsjednik kriznog štaba Zvonimir Puljić.
Snage
Hrvatska strana
Hrvatska ratna mornarica (obalno topništvo, pomorski diverzanti, protuzračna obrana), zapovjednik admiral Sveto Letica
Protivnička strana
Jugoslavenska ratna mornarica — taktička grupa Kaštela i taktička grupa Vis, pod Vojnopomorskom oblasti pod zapovjedništvom vicadmirala Mile Kandića
Strateško značenje
Prema ocjeni sudionika bitke, riječ je o jednoj od strateški najvažnijih pomorskih pobjeda Domovinskog rata: onesposobljavanjem i trajnim povlačenjem taktičke grupe Kaštela Hrvatska je stekla kontrolu nad velikim dijelom srednjeg Jadrana, čime je JRM prestala biti prijetnja tom području do kraja rata.
Sudjelovale jedinice
Sudionici
Zapažene radnje
Sveto Letica „Barba“ — Imenovan prvim zapovjednikom Hrvatske ratne mornarice
Sveto Letica „Barba“ — Odobrio diverzantsko djelovanje protiv brodova JRM-a i zapovijedao odbijanjem velikog napada JRM na Split
Zvonimir Puljić — Predsjedao kriznim štabom i Izvršnim vijećem grada Splita tijekom pomorske blokade i topničkog napada JRM-a
Zvonimir Puljić — Javno objavio napuštanje vojne luke Lore od strane JNA
Tomislav Smoje „Tonči“ — Samostalno, bez čekanja na zapovijed, otvorio vatru jedinim raspoloživim topom bitnice na brodove JRM-a; ispaljeno oko 70 granata
Izvori
Svjedočanstva sudionika: zapovjednika obalnog topništva, pomorskih diverzanata, dužnosnika grada Splita.
Detaljna kronologija, imena stradalih civila i ishod bitke.
Svjedočanstva topnika bitnice Kašjuni, uloga Tončija Smoje.
Ispravci
Uočili ste netočan podatak ili imate dopunu? .