Bitka za Kupres
Jedna od prvih velikih bitaka u ratu u Bosni i Hercegovini, odigrana na Kupreškoj visoravni od 3. do 11. travnja 1992. između hrvatskih snaga (HVO i HOS, uz podršku HV-a) i snaga JNA/VRS. Bitka je završila padom Kupresa u srpske ruke 7.–10. travnja 1992., uz izuzetno hrabru, ali tragičnu hrvatsku obranu.
Tijek događaja
Uvod i kontekst
Kupres i Kupreška visoravan imali su velik strateški značaj jer su kontrolirali važne prometnice između središnje Bosne i Hercegovine i Hercegovine — tko drži Kupres, kontrolira i pravce prema Livnu, Tomislavgradu i dalje prema moru. Početkom travnja 1992. JNA i lokalne srpske snage pokrenule su napad s ciljem zauzimanja visoravni; hrvatske snage u tom području bile su relativno slabo organizirane i naoružane, ali su pružile žestok otpor.
Tijek bitke
3. travnja 1992. srpske snage otvorile su vatru na hrvatske položaje na crti Rajkovača – Batoglav; hrvatske snage odgovorile su protunapadom i u početku imale određene uspjehe (okružile Gornji Malovan). 4.–6. travnja vođene su teške borbe na visoravni — hrvatske snage uspjele su zadržati dio položaja, ali je JNA postupno dovodila pojačanja, uklj. tenkove iz Knina. 7. travnja 1992. JNA ulazi u Kupres, grad pada pod srpsku kontrolu, a hrvatske snage povlače se na južne i zapadne dijelove visoravni. 8.–11. travnja nastavljene su borbe na visoravni; srpske snage uspijevaju potisnuti hrvatske branitelje s većine položaja, a do 11. travnja visoravan je uglavnom pod srpskom kontrolom. Hrvatska obrana bila je otežana lošom koordinacijom, nedostatkom teškog naoružanja i slabom zapovjednom strukturom u početnoj fazi rata u BiH.
Ishod
Kupres i veći dio visoravni pali su u srpske ruke; hrvatske snage pretrpjele su teške gubitke — poginulo je oko 160 hrvatskih branitelja (uklj. civile), a srpske snage imale su oko 85 poginulih i 154 zarobljena. Frontna linija uspostavljena nakon bitke ostala je uglavnom nepromijenjena do 1994., kada su hrvatske snage (HVO i HV) uspješno oslobodile Kupres u operaciji Cincar.
Snage
Hrvatska strana
Kupreška bojna HVO-a, bojna HOS-a 'Jure Francetić', dragovoljci i pričuvne snage iz Tomislavgrada, Livna, Posušja, Uskoplja, Bugojna i drugih mjesta, manji broj pripadnika HV-a (uklj. dragovoljce iz Hrvatske, među njima i iz Vukovara) — ukupno nekoliko tisuća pripadnika, s nedostatnim teškim naoružanjem.
Protivnička strana
JNA (30. partizanska divizija, dijelovi 5. korpusa), oklopna pojačanja iz Knina (9. oklopna bojna), lokalne srpske TO/VRS snage, uz zrakoplovnu podršku.
Teritorijalni dobici
Kupres i veći dio Kupreške visoravni pali pod srpsku kontrolu do oslobođenja 1994.
Strateško značenje
Jedna od prvih velikih bitaka u Bosanskom ratu koja je pokazala žestinu sukoba. Pad Kupresa omogućio je srpskim snagama bolju kontrolu središnjeg dijela BiH i prijetio hrvatskim položajima u Hercegovini (Livno, Tomislavgrad). Hrabra obrana unatoč brojčanoj i tehničkoj inferiornosti ostala je upamćena kao primjer požrtvovnosti; visoravan je oslobođena u operaciji Cincar 1994.
Sudjelovale jedinice
Sudionici
Zapažene radnje
Ante Vukadin „Vuča“ — Bitka za Kupres — protuoklopna borba kod zaseoka Olovo, sudjelovao u uništenju tenka RPG-om
Igor Široki — Ranjen u bici za Kupres
Izvori
Poveznica na oslobađanje 1994. (operacija Cincar, op_051).
Ispravci
Uočili ste netočan podatak ili imate dopunu? .