Ante Roso i Damir Krstičević
Ante Roso
general zbora u mirovini
1991
Postao prvi zapovjednik Bojne Zrinski
Doveo Bojnu Zrinski u Vukovar radi obuke bojni ZNG-a
Prešao u Glavni stožer Hrvatske vojske
1992
Ustrojio bojnu 'Knez Branimir' u Posuškom Gradcu, prvu profesionalnu postrojbu HVO-a
1993
Operacija Maslenica
Sudjelovao u planiranju i provedbi operacije Maslenica
Preuzeo zapovjedništvo Glavnog stožera HVO-a od Slobodana Praljka
1997
Umirovljen odlukom predsjednika Franje Tuđmana
2005
Sudjelovao u osnivanju Hrvatskog generalskog zbora
2025
Preminuo u Port-la-Nouvelleu u Francuskoj
Damir Krstičević
× uklonigeneral
1991
1992
Postavljen za zapovjednika 113. brigade Šibenik
1993
Maslenica
Prva veća ofenzivna operacija nakon Sarajevskog primirja, u dijelu izvora poznata i pod internim kodnim nazivom "Gusar". Pripremana i izvedena 6.-27. siječnja 1993., s borbama na terenu od 22. siječnja u 6 sati, na prostoru Velebita i u zaleđu Zadra. Cilj je bio oslobođenje Masleničkog ždrila i kopnena deblokada Dalmacije. Oslobođeni su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zračna luka Zemunik.
Zapovijedanje 4. gardijskom brigadom kroz završne oslobodilačke operacije (Zima '94, Ljeto '95, Oluja, Maestral, Južni potez)
1994
1995
Skok 2
Važna napadna operacija HV-a i HVO-a u zapadnoj Bosni, izvedena na području Livanjskog polja, planine Dinare i planine Šator, s ciljem potpunog osiguranja Livanjskog polja i stvaranja uvjeta za operaciju Oluja. Nastavak operacije Skok 1 (travanj 1995.).
Ljeto '95
Jedna od najvažnijih napadnih operacija HV-a i HVO-a u zapadnoj Bosni — u samo pet dana oslobođeni su Bosansko Grahovo i Glamoč, a Knin je ostao potpuno izoliran s te strane. Izravna priprema za operaciju Oluja koja je uslijedila samo nekoliko dana kasnije.
Oluja
Najveća i najvažnija vojno-redarstvena operacija u Domovinskom ratu. U 84 sata oslobođeno je oko 10.400 km² teritorija i prestala je postojati Republika Srpska Krajina.
Maestral
Prva veća zajednička ofenzivna operacija Hrvatske vojske i HVO-a u zapadnoj Bosni, 8.–15. rujna 1995. Dubljim prodorom prema Šipovu, Jajcu i Drvaru oslobođeno je oko 2.500 km² teritorija BiH, čime je neprijatelj potisnut od Kupresa, Glamoča i Bosanskoga Grahova, a Vojsci Republike Srpske zadan težak udarac nakon Oluje.
Južni potez
Posljednja veća napadna operacija Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane u ratu u Bosni i Hercegovini, izvedena u zapadnoj Bosni na području Mrkonjić Grada i planine Manjače.