Domovinski ratDigitalni izvor
← Operacije
Vojno-redarstvena operacija

Operacija Bljesak

Prva velika napadna operacija Hrvatske vojske 1995. U samo 31 sat oslobođeno je cijelo okupirano područje zapadne Slavonije (oko 558 km²), a srpske snage doživjele su težak poraz. Operacija je označila početak konačnog sloma Republike Srpske Krajine.

Kodno imeBljesak
Početak01.05.1995.
Kraj03.05.1995.
Ishoduspjeh
42poginulih (hrvatska strana)
162ranjenih (hrvatska strana)

Tijek događaja

Kontekst — autocesta kroz okupirano područje

Gospodarskim sporazumom od 2. prosinca 1994. dogovoreno je otvaranje autoceste Zagreb–Lipovac kroz okupirano područje zapadne Slavonije; promet je pušten 21. prosinca 1994. Za pobunjene Srbe autocesta je postala izvor kaosa: nadzor SUP-a Okučani urušio se u šverc, pa je komanda 18. korpusa SVK nadzor povjerila 54. pješadijskoj brigadi — no krijumčarenje se nije moglo zaustaviti, što je dodatno rušilo moral. Za Hrvatsku je prometnica imala golem strateški značaj, uz zadržano legitimno pravo na vojno oslobađanje okupiranoga područja.

Povod — krvavi vikend na autocesti (28.–30. travnja 1995.)

Nakon što je 28. travnja 1995. na benzinskoj postaji kraj motela na hrvatskoj strani ubijen Tihomir Blagojević, skupina pobunjenih Srba predvođena bratom ubijenoga iz osvete je otvarala vatru na vozila na autocesti, uz ubojstva i ranjavanja putnika. Hrvatska je zahtijevala ponovno otvaranje prometnice 29. travnja; prema srpskim dokumentima, odluku o neotvaranju donio je Milan Martić. U noći 30. travnja / 1. svibnja obje su strane znale da je sukob neizbježan — na srpskoj je strani 28./29. travnja već naređena mobilizacija.

Tijek operacije (1.–2. svibnja 1995.)

U ranim jutarnjim satima 1. svibnja oko 7.200 hrvatskih vojnika i policajaca krenulo je u munjevitu operaciju: u manje od 32 sata slomljen je 18. korpus SVK i oslobođeno oko 500–600 km² zapadne Slavonije s Okučanima i Jasenovcem. Iz odmazde je po zapovijedi Milana Martića 2. i 3. svibnja raketirano središte Zagreba, uz civilne žrtve.

Slom, predaja i zarobljenici

Prema srpskim izvještajima, 4. svibnja predala se većina srpskih jedinica; oko 500 vojnika i pripadnika SUP-a Okučani nastavilo je gerilsko djelovanje po šumama Papuka i Psunja — dio se izvukao preko Save, a ostatak se predao do 20. svibnja 1995. Zarobljeno je oko 1.500 pobunjenih Srba, odvedenih u Slavonsku Požegu, Bjelovar i Varaždin, odakle su, ako nisu počinili ratne zločine, nakon saslušanja puštani; srpski izvori potvrđuju korektno postupanje bez fizičkoga zlostavljanja.

Druga strana — potraga za krivcima

Brigovićeva raščlamba dokumenata RSK pokazuje slom iznutra: Državna komisija RSK (Knin, 11. srpnja 1995.) tražila je „uzroke i način pada Zapadne Slavonije”, a analiza je završila međusobnim optužbama vojnoga i političkoga vrha (Martić, Čeleketić, Mikelić). Bijes je usmjeren i na UNCRO — od optužbi na račun Argentinskoga i Jordanskoga bataljuna do zahtjeva za isprikom „srpskom narodu zapadne Slavonije” — čime srpski izvori nehotice dokumentiraju dubinu vlastita vojnog i političkog poraza.

Snage

Hrvatska strana

Dijelovi 5. gardijske brigade i drugih jedinica HV-a, specijalne jedinice MUP-a, lokalne domobranske i pričuvne postrojbe — ukupno oko 7.200 pripadnika. Zapovjedništvo: general Janko Bobetko i general Petar Stipetić.

Protivnička strana

18. korpus Srpske vojske Krajine (nastao preustrojem Zonskoga štaba TO Zapadna Slavonija sa sjedištem u Okučanima; u sastavu m. o. 51. i 98. brigada te 54. pješadijska brigada) i SUP Okučani — snage narušena morala, opterećene švercom na autocesti i lošom mobilizacijom.

Teritorijalni dobici

Oslobođeno oko 558 km² okupiranog teritorija zapadne Slavonije; ponovno uspostavljena kopnena veza sjevera i juga.

Strateško značenje

Prekretnica u Domovinskom ratu — pokazala je da Hrvatska može brzo i uspješno oslobađati okupirana područja. Prvi veći poraz snaga RSK i početak njihovog sloma, koji je otvorio put za operaciju Oluja tri mjeseca kasnije i znatno podigao moral hrvatskog stanovništva i vojske.

Sudjelovale jedinice

Sudionici

Zapažene radnje

05.1995.

Mladen Kruljac — Zapovijedao brigadom u operaciji Bljesak — izbijanje na Savu u 24 sata i ulazak u Okučane

05.1995.

Miljenko Balen — Zapovijedao brigadom u oslobađanju Konjske glave u operaciji Bljesak

05.1995.

Renato Romić — Zapovijedao bojnom kao glavnom udarnom snagom u operaciji Bljesak

01.05.1995.

Dinko Batur — S generalom Skenderom ušao u oslobođene Okučane, kroz konačno probijeni Stari Grabovac

05.1995.

Jozo Trogrlić — U operaciji Bljesak sudjelovao u pregovorima o predaji; potom promaknut u pukovnika

02.05.1995.

Rudolf Perešin — Poginuo u prvom danu operacije Bljesak, pogođen protuzračnom vatrom iznad Stare Gradiške dok je pružao zračnu potporu hrvatskim postrojbama

Izvori

Kronologija Domovinskog rata — Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (Ante Nazor)

Bljesak (1.–2.5.1995.): 42 poginula i 162 ranjena pripadnika OS RH; oslobođen UN sektor Zapad.

Hrvatska – put prema teritorijalnoj cjelovitosti (ur. Jakir, Perković Paloš, Sabolović), FF Split, 2018.

Zbornik radova sa znanstvenog skupa (20. obljetnica Bljeska i Oluje); poglavlje V. Bartulovića o operacijama završne faze rata.

Ivan Brigović: Osvrt na operaciju „Bljesak” u dokumentima Republike Srpske Krajine — ČSP 41(1)/2009, 39-70

Izvorni znanstveni članak (HMDCDR) na izvornoj građi RSK: autocesta 2.12.1994./21.12.1994., povod 28.–30.4.1995., 18. korpus SVK, predaja i ~1.500 zarobljenih, gerila na Papuku/Psunju do 20.5., unutarsrpska potraga za krivcima.

Ispravci

Uočili ste netočan podatak ili imate dopunu? .